Piše: mr Dejan Abazović

Hapšenje bivšeg predsjednika Albanije, Ilira Mete, odjeknulo je regionom kao grom iz vedra neba, ali za one koji prate dešavanja u Albaniji, ovo je bio očekivan potez. Akcija Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) jasno pokazuje da je Albanija na putu izgradnje pravno uređene države u kojoj nema nedodirljivih, što je ključno za njen evropski put.

Hapšenje visokog zvaničnika

Hapšenje Ilira Mete, bivšeg predsjednika Albanije (2017–2022), 21. oktobra 2024. godine u Tirani, po nalogu SPAK-a, zbog optužbi za korupciju, pranje novca, utaju poreza i prikrivanje imovine, predstavlja značajan momenat za ovu balkansku državu. Istraga se fokusira na nekoliko ključnih slučajeva: Navodne nepravilnosti u poslovanju s češkom kompanijom ČEZ, gdje je devet privatnih kompanija dobilo 12 miliona dolara za naplatu dugova, od čega je značajan dio otišao u firmu “Debt International Management”. SPAK istražuje Metinu ulogu u ovim transakcijama, posebno tokom njegovog mandata kao ministra ekonomije, trgovine i energetike. Dodatno, Meta i njegova bivša supruga Monika Kryemadhi optuženi su za neprijavljivanje imovine, uključujući oko 460.000 dolara potrošenih na lobiranje u SAD (sumnja se u porijeklo tih sredstava), te neprijavljene medicinske troškove u iznosu od 106.000 eura između 2013. i 2019. godine. Takođe, Meta je optužen da je koristio nezakonite metode za finansiranje lobističkih aktivnosti u Sjedinjenim Državama, uključujući plaćanja od 700.000 dolara preko svoje stranke, danas Slobodarska partija (sumnje se u nelegalno finansiranje političkih aktivnosti).

Hapšenje je izazvalo podijeljena mišljenja javnosti. Iako opozicija, uključujući bivšeg premijera Salija Berišu, tvrdi da je se radi o politički motivisanom progonu, podrška hapšenju, poput one bivše ambasadorke EU Romane Vlahutin, ukazuje na to da se ono posmatra kao znak da niko nije iznad zakona. Optužnica protiv Mete podignuta je 27. maja 2025. godine, a ukoliko bude proglašen krivim, prijeti mu do 12 godina zatvora. Ministar unutrašnjih poslova Ervin Hodža branio je postupanje policije tokom hapšenja, tvrdeći da je policija postupala po zakonu, iako su lokalni mediji javili da je Meta pružao otpor.

Značaj hapšenja za EU integracije

Hapšenje Ilira Mete i podizanje optužnice protiv njega imaju ogroman uticaj na proces približavanja Albanije EU. Ovaj potez se direktno uklapa u ključne reforme koje EU zahtijeva od zemalja kandidata, posebno u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije na visokom nivou. Albanija je pregovore o pristupanju EU započela u julu 2022. godine i sada se suočava sa očekivanjem da pokaže konkretne rezultate.

Naravno, političke kontroverze i optužbe opozicije o političkoj motivaciji hapšenja mogu izazvati određenu zabrinutost u EU. Međutim, ako se proces bude vodio transparentno i u skladu sa svim pravnim standardima, ovo hapšenje može samo učvrstiti povjerenje EU u albanske institucije.

Znak funkcionalnog sistema

Hapšenje visokog političkog zvaničnika poput Mete, uz podršku EU i SAD-a, signalizira snažnu posvećenost Albanije reformama pravosuđa. Evropska unija u svojim izvještajima naglašava da je borba protiv kriminala i korupcije ključni uslov za napredak u pregovorima, posebno u okviru klastera 1 (Osnove). Prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine, Albanija je pokazala odlučnost u sprovođenju reformi, a hapšenje Mete dodatno jača percepciju da zemlja aktivno radi na ispunjavanju ovih kriterijuma. To pokazuje da pravosudni sistem funkcioniše i da nema nedodirljivih, što je osnovni princip svake pravno uređene države. Ovim hapšenjem Albanija pokazuje da je spremna da ispuni sve obaveze kada je u pitanju pravda, sloboda i bezbjednost.

Dinamika napretka i geopolitički kontekst

Hapšenje Ilira Mete dolazi u trenutku kada Albanija bilježi brzi napredak u pregovorima s EU. Do maja 2025. godine, Albanija je otvorila klastere 1 (Osnove), 2 (Unutrašnje tržište), 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast) i 6 (Vanjski odnosi). Preciznije: Klaster 1 je otvoren 15. oktobra 2024., Klaster 6 17. decembra 2024., Klaster 2 14. aprila 2025., a Klaster 3 22. maja 2025. Time je Albanija otvorila 24 od 33 pregovaračka poglavlja, čime je prestigla Srbiju, koja je otvorila 22 poglavlja. Ovaj napredak ukazuje na to da EU prepoznaje Albaniju, uključujući borbu protiv kriminala i korupcije, kao relevantnu za daljnje približavanje.

Geopolitički kontekst takođe igra značajnu ulogu. Albanija, pod vođstvom premijera Edija Rame, pokazuje potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući podršku Ukrajini i sankcijama Rusiji. Ovo je u skladu sa izjavama zvaničnika EU da je proširenje „najvažnija geopolitička investicija“ za stabilnost Evrope. Definitivno, akcije protiv najviših funkcionera – bivših ili sadašnjih, kada je u pitanju kriminal i korupcija, poput hapšenja Mete, dodatno jačaju poziciju Albanije kao pouzdanog partnera i buduću članicu EU.

Apsolutna vlast

Premijer Albanije, Edi Rama, nedavno je ponovo dobio povjerenje građana. Na parlamentarnim izborima održanim 11. maja 2025. godine, njegova Socijalistička partija (PS) osvojila je preko 50% glasova (52.3%) i osigurala 83 od 140 mjesta u parlamentu, čime je Rama dobio četvrti uzastopni mandat koji će trajati do 2029. godine. Ovaj rezultat mu omogućava da ima apsolutnu vlast, čitavo vrijeme trajanja mandata, bez koalicionih partnera. Nedavno Rama je izjavio: “Između Albanije i EU-a nema problema niti otvorenih pitanja. Imamo potpunu usklađenost u svim aspektima, što najbolje dolazi do izražaja u vanjskoj politici Republike Albanije, koja je 100 posto usklađena s politikom EU-a.” Ovakva izjava, uz konkretne akcije, dodatno potkrepljuje ozbiljnost albanskih namjera. Njegov trenutni mandat traje četiri godine, odnosno do narednih parlamentarnih izbora.

Lekcije iz regiona

Da su ovakva hapšenja visokih zvaničnika izuzetno značajna za evropski put zemlje, najbolje svjedoči primjer Hrvatske i hapšenje bivšeg premijera Ive Sanadera. Njegovo hapšenje i procesuiranje, koje je počelo krajem 2010. godine, poslalo je jasnu poruku Briselu da je Hrvatska ozbiljna u borbi protiv korupcije na visokom nivou. Sanader, koji je bio premijer od 2003. do 2009. godine, osuđen je u nekoliko navrata za korupciju i zloupotrebu položaja. Njegov slučaj postao je simbol borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Hrvatskoj, što je bilo ključno za otklanjanje sumnji u pravnu državu. Prva osuđujuća presuda protiv Sanadera izrečena je u novembru 2012. godine, što je vremenski korespondiralo sa konačnom fazom hrvatskih pregovora i njenim prijemom u EU 1. jula 2013. godine. Procesuiranje Sanadera, bez obzira na sve izazove, pokazalo je funkcionalnost pravosudnog sistema i spremnost zemlje da se suoči sa sopstvenim problemima, što je uveliko doprinijelo pozitivnom stavu EU prema njenom članstvu.

Još jedan od komparativnih primjera jeste Crna Gora, koja je posljednjih godina pokazala značajne napore u borbi protiv korupcije i kriminala na visokom nivou. Hapšenja visokih zvaničnika iz pravosuđa i policije, poput bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, naglašavaju posvećenost vladavini prava. To svakako jeste bilo potrebno ali ne i dovoljno. Ovi, kao i mnogi drugi sudski procesi, su i dalje u toku i praćeni su brojnim kontroverzama, bez donijetih presuda.

Posebno treba istaći aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje jesu dobar signal za Brisel. Međutim, to je samo dio tužilačke organizacije. Drugi dijelovi tužilaštva, kao i cjelokupan pravosudni sistem – prvenstveno sudstvo – ne pokazuju istu agilnost i odlučnost u borbi protiv korupcije i kriminala na najvišem nivou. Čak šta više, za podignute optužnice donose se oslobađajuće presude, ponekad stručnoj i laičkoj javnosti potpuno neshvatljive i neprihvatljive.

Upravo to Evropa očekuje od Crne Gore. Ovakve akcije su od esencijalnog značaja za kredibilitet procesa evropskih integracija. Na taj način se pokazuje stvarna spremnost države da se obračuna sa svim sistemskim nedorečenostima. To su korijeni problema koji su neophodni za izgradnju pravno uređene države. Samo tako se garantuje da iz tog korijena neće iznova rasti najgora vrsta društvenog zla. Zreloj i organizovnoj državi ne bi bila važna samo forma kojom se ispunjavanju ključni uslovi za pristupanje EU, posebno u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost). Važnija je temeljna suština na kojoj se izgrađuje stabilan i pravedan državni i društveni sistem, koji je Crna Gora krvlju naših predaka davno zaslužila.

Dalji razvoj događaja

Hapšenje Ilira Mete ima potencijal da ubrza proces približavanja Albanije EU-u jer pokazuje posvećenost borbi protiv korupcije i kriminala, što je ključni uslov za napredak u pregovorima. Međutim, političke tenzije i optužbe za politički progon mogu izazvati zabrinutost ako se proces ne vodi transparentno. Zvaničnici EU izražavaju podršku Albaniji, insistiraju na daljim reformama i naglašavaju potrebu za rezultatima koji mogu biti samo pravno i pravedno utemeljene presude. Hoće li Albanija, prateći put Hrvatske i učeći na nedorečenostima Crne Gore, nastaviti sa odlučnim reformama i pokazati da je zaista spremna za EU? Budući razvoj događaja u slučaju Ilira Mete sigurno će dati jasan odgovor. To je razlog više da i ubuduće, kod naših komšija, pratimo razvoj događaja po ovom pitanju.