Piše: mr Dejan Abazović

Administracija Donalda Trumpa pojačava pritisak na Evropsku uniju (EU) agresivnom tarifnom politikom, stavljajući je pred težak izbor: usklađivanje s američkom strategijom prema Kini ili suočavanje s carinama do čak 50% na izvoz u SAD. Ova eskalacija, uz već postojeće carine i prijetnje, produbljuje trgovinske tenzije i prijeti značajnim ekonomskim i geopolitičkim posljedicama. Sagledavajući najnovije informacije, razmatrićemo dinamiku američkih tarifa, trgovinske odnose EU sa SAD-om i Kinom, kao i moguće odgovore EUi Kine na Trumpov pritisak.

Trumpov ultimatum i strateški pritisak

Trumpova strategija, kako pokazuju najnoviji podaci, usmjerena je na to da prisili EU na uvođenje sličnih tarifnih mjera protiv Kine, s ciljem slabljenja kineskog uticaja na globalno tržište. Prema izvještajima, Trump je jasno poručio da EU mora da bira između jačanja ekonomskih veza sa SAD-om ili proširenja trgovinskih odnosa sa Kinom. Ukoliko EU odbije da pritisne Peking uvođenjem sopstvenih carina, suočiće se s potencijalnim carinama od 50% na izvoz u SAD, što bi moglo postati trajna mjera. Ova prijetnja dolazi nakon što je administracija već uvela univerzalne carine od 10% na uvoz iz većine zemalja, uz 20% za EU i 34% za Kinu, prema Planu poštenih i recipročnih tarifa (FRTP) od 13. februara 2025. godine.

Dodatno, Trump je kritikovao evropski PDV, smatrajući ga nepoštenom trgovinskom barijerom, zahtijevajući njegovo ukidanje ili smanjenje, posebno ciljajući na Njemačku. Njemački izvoz u SAD čini oko 30% ukupnog evropskog izvoza, što je čini posebno ranjivom. Takođe, Trump insistira na povećanju uvoza američkih energenata u EU za 350 milijardi dolara godišnje, što bi zahtijevalo prekid saradnje sa trenutnim partnerima poput Norveške i Alžira. Prema Eurostatu, EU je 2023. godine uvezla energiju u vrijednosti od 376 milijardi eura, od čega samo 20% od SAD, što ovaj zahtjev čini izuzetno izazovnim.

Trgovinski odnosi SAD-a i EU

Prema najnovijim podacima, EU je 2024. godine izvezla robe u SAD u vrijednosti od preko 604 milijarde dolara (oko 550 milijardi eura), što čini preko 20% ukupnog izvoza bloka. Uvoz iz SAD iznosio je oko 347,2 milijarde eura, ostvarivši trgovinski suficit EU od približno 200 milijardi eura. Ključni sektori evropskog izvoza uključuju farmaciju (suficit od 57 milijardi eura), automobile (44 milijarde eura) i luksuznu robu (9 milijardi eura). SAD, sa druge strane, dominira u uslugama sa suficitom od 109 milijardi eura, zahvaljujući kompanijama poput Googlea i Amazona.

Uvođenje carina od 50% moglo bi smanjiti evropski izvoz u SAD za oko 200 milijardi dolara godišnje, što bi rezultiralo padom BDP-a EU za oko 1%. Njemačka, kao najveći evropski izvoznik u SAD, posebno je ranjiva, jer 22% njene proizvodnje zavisi od američkog tržišta. Ipak, kratkoročno, preusmjeravanje robe iz Kine i Japana na evropsko tržište moglo bi sniziti cijene odjeće, elektronike i automobila za evropske potrošače. Dugoročno, analitičari poput Kristaline Georgieve iz MMF-a upozoravaju na rizik od globalnih recesija zbog smanjenja trgovinskih aktivnosti.

Trgovinski odnosi EU i Kine

Trgovinski odnosi između EU i Kine ključni su za razumijevanje Trumpovog pritiska. U 2024. godini, EU je izvezla robu u Kinu u vrijednosti od 242,5 milijardi dolara (oko 223 milijarde eura), što čini samo 8,3% ukupnog izvoza bloka, dok je uvoz iz Kine iznosio 514 milijardi eura, stvarajući trgovinski deficit od oko 291 milijardu eura. Ključni uvozni proizvodi uključuju elektroniku, tekstil i mašine, dok EU izvozi automobile, hemikalije i luksuznu robu.

Trumpova strategija indirektno cilja na slabljenje kineske ekonomske moći kroz „razdvajanje“ trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine, prisiljavajući EU da smanji zavisnost od kineskog tržišta. Kao odgovor, Kina je u aprilu 2025. godine uvela carine od 125% na američku robu, dodatno eskalirajući trgovinski rat, ali je 14. maja 2025. godine postignut privremeni sporazum kojim su carine smanjene na 10%. EU, suočena sa ultimatumom, razmatra jačanje trgovinskih veza sa Kinom, ali i diversifikaciju partnera kroz sporazume sa Merkosurom (Zajednički tržište Južne amerike), Meksikom, Indijom i drugim zemljama.

Mogući odgovori EU i Kine

1) Evropska unija

EU se nalazi u delikatnoj poziciji, balansirajući između očuvanja strateškog partnerstva sa SAD-om i zaštite sopstvenih ekonomskih interesa. Najavljeni odgovori uključuju:
– Anti-Coercion Instrument (ACI): Uvođenje carina i ograničenja na američke proizvode, ciljajući politički osjetljive sektore poput poljoprivrede (npr. sok od narandže iz Floride) i motocikala (Harley-Davidson).
– Ograničavanje američkih kompanija: Mjere protiv SpaceX-a i Tesle na evropskom tržištu.
Diversifikacija tržišta: Jačanje trgovinskih veza s Latinskom Amerikom, Indijom i zemljama ASEAN-a kako bi se smanjila zavisnost o SAD-u i Kini.
– Pregovori s Trumpom: Ursula fon der Lajen je naglasila potrebu za dijalogom, ali i spremnost za odlučan odgovor. Hrvatski evrozastupnici, poput Željane Zovko, zagovaraju diplomatski pristup, dok drugi, poput Davora Ive Stiera, podržavaju čvršći stav.

2) Kina

Kina pokazuje otpornost na američki pritisak, oslanjajući se na domaću potrošnju i jačanje trgovinskih veza s EU i Azijom. Ključne mjere uključuju:
– Recipročne carine: Carine od 125% na američku robu kao odgovor na američke carine od 145%.
– Strateška alternativa: Pregovori s EU i zemljama poput Japana i ASEAN-a za jačanje trgovinskih veza.
– Unutrašnja otpornost: Povećanje domaće potrošnje i smanjenje zavisnosti o američkom tržištu. Analitičari poput Šilane Šaa iz Capital Economicsa smatraju da bi zemlje poput Indije mogle preuzeti dio kineskog tržišnog udjela u SAD-u, ali Kina ostaje čvrsta u svojoj poziciji.

Kompleksan izazov

Evropska unija se nalazi pred kompleksnim izazovom Trumpovog ultimativnog pritiska. Najvjerovatnije je da će se EU vjerovatno opredijeliti za balansirani pristup, umjesto naglog popuštanja ili frontalnog sukoba. Iako će pritisak SAD-a biti značajan, EU će nastojati da zaštiti svoje ekonomske interese i stratešku autonomiju. To znači da će, s jedne strane, tražiti diplomatski dijalog i pregovore kako bi ublažila najdrastičnije prijetnje carinama, a s druge strane, aktivno će raditi na diverzifikaciji svojih trgovinskih partnera, jačajući veze sa zemljama Latinske Amerike, Indije i Azije. Takođe, vjerovatno će se pripremati za implementaciju Anti-Coercion Instrumenta (ACI) kao odbrambenog mehanizma, signalizirajući Vašingtonu da je spremna na recipročne mjere ukoliko pritisak postane nepodnošljiv. Konačni ishod će zavisiti od toga koliko će administracija u Vašingtonu biti fleksibilna, ali i od unutrašnjeg jedinstva same EU u suočavanju sa ovim geopolitičkim iskušenjem.