Piše: mr Dejan Abazović

U sve složenijem multipolarnom svijetu, Indija sve odlučnije zauzima svoje mjesto među ključnim globalnim akterima, vješto balansirajući diplomatske manevre, jačajući sopstvene kapacitete i ekonomsku otpornost. Odgovor Nju Delhija na trgovinske pritiske Sjedinjenih Američkih Država (SAD), jačanje odbrambenih sposobnosti i složeni odnosi sa regionalnim i globalnim silama ilustruju njenu odlučnost da afirmiše stratešku autonomiju. Pod vođstvom premijera Narendre Modija, Indija aktivno radi na jačanju veza sa BRICS+ nacijama, održava značajna partnerstva, posebno u oblasti odbrane sa Rusijom, i istovremeno navigira kroz kompleksne odnose sa SAD i Kinom, uz dugotrajne tenzije sa Pakistanom.

Tenzije sa Pakistanom i ključna uloga S-400 sistema

Stratešku poziciju Indije dodatno komplikuju eskalirajuće tenzije sa Pakistanom, posebno nakon terorističkog napada u Pahalganu 22. aprila u Džamu i Kašmiru. Ovaj napad, pripisan militantima sa sjedištem u Pakistanu, naveo je Indiju da 7. maja pokrene operaciju “Sindur”, ciljajući terorističke baze preko granice. Uslijedio je odgovor Pakistana udarima dronovima i raketama na indijska vojna postrojenja, što je podiglo strah od šireg sukoba između nuklearno naoružanih susjeda.

Ključnu ulogu u osujećivanju ovih napada odigrao je ruski protivvazdušni sistem S-400 Trijumf, nazvan od strane indijskih zvaničnika “Sudaršan Čakra”. Raspoređen u Pendžabu od 2021. godine, ovaj sistem je sa visokom preciznošću presreo pakistanske dronove i rakete, spriječivši žrtve ili štetu u 15 ciljanih indijskih gradova. Premijer Modi je 12. maja posjetio vazduhoplovnu bazu Adampur, pozirajući ispred netaknutog sistema S-400 kako bi demantovao pakistanske tvrdnje o njegovom uništenju, pohvalivši S-400 i domaći raketni sistem Akaš za njihovu “odlučujuću ulogu” u operaciji “Sindur”.

Ohrabrena ovim uspjehom, Indija je navodno zatražila dodatne jedinice S-400 od Rusije, čime bi se ojačala njena protivvazdušna odbrana. Ovaj potez učvršćuje dugogodišnje odbrambeno partnerstvo sa Rusijom, koja je u periodu od 2020. do 2024. godine činila 36% indijskog uvoza oružja. Ugovor vrijedan 5,43 milijarde dolara za pet sistema S-400, potpisan 2018. godine uprkos prijetnjama američkim sankcijama, primjer je indijskog prkosa zapadnom pritisku da diversifikuje svoje dobavljače oružja.

Uloga Rafala i implikacije za indijsku vojnu modernizaciju

Francuski borbeni avioni Rafal odigrali su takođe važnu ulogu u operaciji “Sindur”, izvedenoj 7. maja 2025. godine, preciznim udarima krstarećim raketama SCALP i bombama AASM Hammer na terorističke ciljeve unutar Pakistana. Napadi su izvedeni sa udaljenosti veće od 160 kilometara, čime je izbjegnuto narušavanje pakistanskog vazdušnog prostora. Uprkos nesumnjivoj tehničkoj superiornosti aviona Rafal, indijsko ratno vazduhoplovstvo pretrpjelo je gubitke. Potvrđeno je obaranje najmanje jednog Rafala, čiji su djelovi, uključujući motor M88, pronađeni u Batindi. Sa druge strane, pakistanske tvrdnje o obaranju tri Rafala ostaju nepotvrđene usljed dezinformacija i cenzure informacija od strane indijskih vlasti. Taktičke slabosti Indije postale su očigledne u nedostatku raketa dugog dometa poput Meteora, ograničenoj podršci sistema za elektronsko ratovanje i nepripremljenosti za pakistansku koordinaciju između aviona J-10C, raketa PL-15 i protivvazdušnih sistema HQ-9. Ova koordinacija je Pakistanu omogućila prednost u borbama izvan vizuelnog dometa (BVR).

Pakistanska taktička nadmoć, značajno podržana kineskom tehnologijom, istakla je konkurentnost aviona J-10C i raketa PL-15 u odnosu na francuski Rafal. Ovaj razvoj događaja doveo je do rasta dionica kineske kompanije AVIC Chengdu za impresivnih 40%, dok su dionice Dasoa (Dassault) pale za 4,4%. Ovakav ishod sukoba izazvao je značajnu zabrinutost u Indiji. Gubici indijskog ratnog vazduhoplovstva jasno ukazuju na hitnu potrebu za sveobuhvatnom modernizacijom, koja bi uključivala nabavku dodatnih protivvazdušnih sistema S-400 iz Rusije i značajno jačanje sposobnosti u domenu elektronskog ratovanja. Sukob je naglasio ključnu važnost integrisanog pristupa modernizaciji vojske, gdje sama tehnološka superiornost aviona poput Rafala nije dovoljna bez koordinirane strategije i adekvatne podrške pratećih sistema. Očekuje se da će Indija ubrzati diversifikaciju svojih vojnih nabavki, pažljivo balansirajući zapadnu i rusku tehnologiju, dok istovremeno intenzivno radi na razvoju domaćih sistema poput aviona Tejas Mk2. Cilj ovih napora je bolja pripremljenost za buduće sukobe u sve složenijem regionalnom bezbjednosnom kontekstu.

Balanlsiranje odnosa sa velikim silama: SAD, Rusija i Kina

Odnosi Indije sa SAD predstavljaju složenu mješavinu strateškog partnerstva i povremenih trgovinskih neslaganja i napetosti. U ekonomskom smislu, SAD su jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Indije. Prema dostupnim podacima, u fiskalnoj godini 2023-2024, bilateralna trgovina robom dostigla je značajan nivo, pri čemu je Indija zabilježila suficit. Indijski izvoz u SAD obuhvata širok spektar proizvoda, uključujući farmaceutske proizvode, IT usluge, dijamante i tekstil, dok uvoz iz SAD-a uključuje mašine, elektroniku i hemijske proizvode. Politički, dvije zemlje održavaju bliske veze u oblastima odbrane, borbe protiv terorizma i strateške saradnje u Indo-Pacifiku, dijeleći zabrinutost oko rastućeg uticaja Kine. Međutim, trgovinski sporovi, poput onih oko tarifa na čelik i aluminijum, povremeno narušavaju idiličnu sliku odnosa, testirajući sposobnost obje strane da pronađu zajednički jezik.

Odnosi Indije sa Rusijom tradicionalno su snažni, posebno u oblasti odbrane i energetike. Rusija je dugogodišnji ključni snabdjevač Indije vojnom opremom, a saradnja se proteže i na nuklearnu energiju i svemirski program. Ekonomska saradnja je takođe značajna, iako je obim trgovine sa SAD-om i Kinom veći. U fiskalnoj godini 2023-2024, bilateralna trgovina je zabilježila rast, pri čemu je Indija uvozila značajne količine nafte i naftnih derivata iz Rusije, posebno u kontekstu globalnih energetskih kretanja. Politički, obje zemlje dijele stav o multipolarnom svjetskom poretku i često imaju slične poglede na međunarodna pitanja. Uprkos pritiscima Zapada da smanji veze sa Moskvom nakon sukoba u Ukrajini, Indija je zadržala svoju nezavisnu poziciju, nastavljajući saradnju sa Rusijom u oblastima od zajedničkog interesa, uz istovremeno balansiranje odnosa sa drugim globalnim silama.

Odnosi Indije sa Kinom su kompleksni, obilježeni su kako ekonomskom saradnjom, tako i istorijskim nepovjerenjem i graničnim sporovima. Kina je jedan od najvećih trgovinskih partnera Indije. U fiskalnoj godini 2023-2024, bilateralna trgovina je bila značajna, ali sa velikim trgovinskim deficitom na strani Indije. Indija uvozi veliku količinu elektronske robe, mašina i hemijskih proizvoda iz Kine, dok njen izvoz obuhvata sirovine i određene industrijske proizvode. Uprkos snažnim ekonomskim vezama, politički odnosi su često napeti zbog neriješenih graničnih pitanja i rastuće konkurencije u regionu. Međutim, obje zemlje aktivno učestvuju u multilateralnim forumima kao što je BRICS+ i Šangajska organizacija za saradnju (ŠOS), gdje nastoje da pronađu zajedničke interese i sarađuju na globalnim pitanjima. Indija pažljivo balansira svoju ekonomsku zavisnost od Kine sa potrebom da zaštiti svoje strateške interese i održi nezavisnu spoljnu politiku.

Odlučan odgovor na američke tarife

SAD su, dugo smatrale Indiju ključnim partnerom u suprotstavljanju kineskom uticaju u Indo-Pacifiku. Međutim, trgovinski sporovi narušili su ovaj odnos. Vašington je 12. marta 2025. godine uveo carinu od 25% na uvoz čelika i aluminijuma, povećavajući tarifu na aluminijum sa 10% na 25% i dodajući privremenu doplatu od 10% na svu indijsku robu, koja će nakon 90 dana porasti na 26%. Ove mjere, produžetak Trampovih tarifa iz 2018. godine, procjenjuju se na 1,91 milijardu dolara prihoda za američki trezor oporezivanjem indijskog izvoza u vrijednosti od 7,6 milijardi dolara.

U početku je Indija djelovala pomirljivo, ublaživši ranije 2025. godine carinske barijere za 8.500 američkih proizvoda kako bi podstakla trgovinski sporazum. Međutim, strpljenje Nju Delhija je iscrpljeno. U iznenađujućem potezu, Indija je obavijestila Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) o svojoj namjeri da uvede uzvratne carine na američku robu kako bi nadoknadila ekvivalentnih 1,91 milijardu dolara. Ova odluka, objavljena neposredno prije planirane posjete indijske delegacije SAD-u 16. maja 2025. godine, signalizira prelazak sa popustljivosti na odlučnost. Objavljene poruke na platformi X odražavaju ovo raspoloženje, pri čemu korisnici hvale odbijanje Indije da popusti pritisku SAD-a, ističući jasnu poruku: “Teror i trgovina ne mogu ići ruku pod ruku.”

Indijske uzvratne tarife nisu samo ekonomske već i strateške. Nju Delhi je shvatio da popuštanje agresivnoj trgovinskoj politici Trampa Vašington doživljava kao slabost. Preusmjeravajući izvoz ka BRICS+ nacijama i drugim tržištima, Indija ima za cilj da smanji svoju zavisnost od SAD-a, što je u skladu sa njenim širim ciljem ekonomske diversifikacije u multipolarnom svijetu. Ovaj potez rizikuje da zakomplikuje pregovore o preseljenju američke proizvodnje iz Kine u Indiju, ali naglašava posvećenost Indije suverenitetu nad podređenošću.

Modijeva vizija multipolarnog svijeta

Modijevo liderstvo odražava ambiciju Indije da osigura istaknuto mjesto među globalnim silama. Njegova vlada je vješto upravljala složenom geopolitičkom dinamikom, balansirajući odnose sa SAD, Rusijom i Kinom, istovremeno afirmišući indijske interese. Nabavka sistema S-400, uprkos prigovorima SAD-a, naglašava posvećenost Nju Delhija strateškoj autonomiji – kamenu temeljcu njene spoljne politike u multipolarnom svijetu. Modijeva nedavna upozorenja Pakistanu, izrečena 13. maja 2025. godine, podvukla su ovu odlučnost: “Oni koji planiraju terorističke napade suočiće se sa kaznom izvan njihove mašte”, izjavio je on, odbacujući “nuklearnu ucjenu” Islamabada.

Indijsko savezništvo sa BRICS+ i njena potraga za transferima tehnologije, poput potencijalnih proizvodnih kapaciteta za S-400, dodatno jačaju njen strateški uticaj. Produbljivanjem veza sa Rusijom i istraživanjem preusmjeravanja trgovine ka BRICS+ tržištima, Indija se štiti od prevelike zavisnosti od SAD-a, istovremeno suprotstavljajući se prijetnjama iz Pakistana i Kine. Uspjeh sistema S-400 protiv pakistanske agresije potvrđuje Modijevu agendu modernizacije odbrane, koja uključuje domaće sisteme poput Akaša i uvezene platforme poput borbenih aviona Rafal.

Izazovi i prilike u budućnosti

Uspon Indije nije bez rizika. SAD ostaju ključni partner za odbrambenu i ekonomsku saradnju, sa 15 milijardi dolara vrijednim ugovorima o naoružanju u protekloj deceniji. Uzvratne tarife i sporazum o S-400 mogli bi da naruše ovaj odnos, posebno ako Tramp eskalira trgovinske sporove ili uvede sankcije prema CAATSA zakonu. U međuvremenu, pakistanska politika “kako ti meni, tako i ja tebi, pa i više” i nuklearno držanje povećavaju ulog regionalne nestabilnosti. Rastući kineski uticaj na Pakistan dodatno komplikuju indijsku bezbjednosnu računicu.

Ipak, indijska diplomatska vještina nudi prilike. Prekid vatre koji su Indija i Pakistan dogovorili 10. maja 2025. godine, uz posredovanje razgovora na vojnom nivou, demonstrira sposobnost Nju Delhija da deeskalira situaciju zadržavajući snažan stav. Angažovanje u BRICS+ i multilateralnim forumima poput ŠOS-a i G20 pozicionira Indiju kao most između Istoka i Zapada, jačajući njen globalni uticaj.

Modijevo liderstvo će u narednom periodu biti na ispitu, a budućnost će pokazati kako će Indija savladati izazove i iskoristiti prilike na putu ka poziciji značajne svjetske sile.