Piše: mr Dejan Abazović

U sjenci glavnih svjetskih vijesti, 8. maja 2025. godine, Rusija i Kina potpisale su zajedničku izjavu koja, iako je prošla skoro neprimijećeno u široj javnosti, ima značaj koji zaslužuje posebnu pažnju u geopolitičkim dešavanjima svijeta. Ovaj dokument, potpisan tokom posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Moskvi za Dan pobjede, označava novo poglavlje u strateškom partnerstvu ove dvije države. Dok je svijet usredsređen na sukobe u Ukrajini, napetosti u Indo-Pacifiku i unutrašnje političke nemire u zapadnim zemljama, ova izjava tiho jača vezu između Rusije i Kine, gurajući naprijed multipolarni poredak i dovodeći u pitanje dominantnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Odbrana od “dvostrukog obuzdavanja”

Glavni dio ove izjave, prema onome što je dostupno, jeste zajednički stav Rusije i Kine da se suprotstave pokušajima bilo koje države – podrazumijeva se SAD – da drugim zemljama nametne neprijateljski odnos prema Moskvi ili Pekingu. Ova tačka nije samo prazna priča, ona predstavlja strateški potez kojim ove dvije zemlje štite sebe od taktika izolacije koje su obilježile američku spoljnu politiku, posebno sada u vrijeme administracije Donalda Trampa. Trampova strategija, često opisivana kao “zavadi pa vladaj i izoluj jednog po jednog”, oslanjala se na ekonomski pritisak, sankcije i diplomatsko izopštavanje kako bi oslabila protivnike. Međutim, ova izjava djeluje proaktivno i čini tu strategiju manje efikasnom, jer Rusija i Kina grade široku mrežu saveznika, naročito među državama takozvanog Globalnog Juga.

Ova tačka je posebno bitna u svjetlu trenutnih globalnih dešavanja. Rusija, suočena sa sankcijama zbog rata u Ukrajini, i Kina, pod pritiskom zbog trgovinskih ratova i pitanja Tajvana, shvatile su da pojedinačni pregovori sa SAD nose rizik od manipulacije. Direktni razgovori sa Vašingtonom, iako neizbježni, često su praćeni pokušajima da se unese razdor između ove dvije zemlje, podstičući nepovjerenje. Izjava služi kao štit protiv takvih taktika, učvršćujući uzajamno povjerenje i usklađujući interese Rusije i Kine u trenutku kada je stvaranje multipolarnog poretka u punom zamahu.

Zašto je ova izjava prošla ispod radara?

Uprkos svojoj važnosti, ova izjava nije privukla veliku medijsku pažnju, posebno na Zapadu. Nekoliko razloga stoji iza toga:
– Svjetski mediji su trenutno zaokupljeni unutrašnjim problemima u SAD, uključujući političku podijeljenost i ekonomsku nesigurnost, kao i aktuelnim sukobom u Ukrajini. To ostavlja malo prostora za detaljne analize složenih geopolitičkih dokumenata poput ove izjave.
– Za razliku od vojnih saveza poput NATO-a, ova izjava nema izričitu vojnu dimenziju, što je čini manje “atraktivnom” za naslove. Ipak, njeni skriveni efekti – ekonomska integracija, saradnja u međunarodnim organizacijama i privlačenje trećih zemalja – imaju dalekosežne posljedice.
– Objema zemljama odgovara da ova izjava ostane u pozadini. Umjesto glasnih objava, Rusija i Kina tiho grade mrežu saveznika kroz ekonomske dogovore, kao što su gasovod Snaga Sibira ili plaćanje u rubljama i juanima, čime smanjuju zavisnost od dolara.

Jačanje povjerenja i multipolarni poredak

Ova izjava nije samo odgovor na pritisak Zapada, ona je još jedan u nizu koraka ka jačanju povjerenja između Rusije i Kine. Ovo je ključno u trenutku kada SAD pokušavaju da iskoriste pojedinačne bilateralne pregovore kako bi unijele neslogu između ove dvije zemlje. Na primjer, američki pritisak na Kinu da ograniči ekonomsku podršku Rusiji u kontekstu ukrajinskog sukoba ili na Rusiju da smanji saradnju sa Kinom oko pitanja Tajvana mogao bi stvoriti pukotine u njihovom partnerstvu. Međutim, ova izjava pokazuje da su obje zemlje svjesne tih rizika i posvećene zajedničkom frontu.

Ovaj korak ima šire implikacije za multipolarni poredak. Rusija i Kina aktivno pozivaju zemlje poput Indije, Brazila, Južne Afrike i članice Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) da im se pridruže. Ovo nije samo ekonomska ili politička alternativa, već i ideološka – promovišući model globalizacije koji nije pod dominacijom Zapada. U tom smislu, ova izjava djeluje kao podsticaj za zemlje koje su sumnjičave prema američkom unilateralizmu, nudeći im prostor za djelovanje bez straha od sankcija.

Opasnosti za SAD i Zapad

Za SAD, ova izjava predstavlja strateški izazov. Ako Rusija i Kina uspiju da privuku značajan broj zemalja u svoj blok, američki uticaj na globalne institucije, poput Ujedinjenih nacija (UN) ili Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), mogao bi oslabiti. Pored toga, dalja ekonomska integracija Rusije i Kine – posebno u energetskom sektoru i trgovini – smanjuje efikasnost zapadnih sankcija. Na primjer, Rusija je postala ključni snabdjevač naftom i gasom za Kinu, dok Kina Rusiji pruža pristup tehnologiji i tržištima, čime obje zemlje štite sebe od ekonomskih pritisaka.

Još važnije, pokušaji SAD da iskoriste bilateralne pregovore za unošenje nepovjerenja između Rusije i Kine mogli bi imati suprotan efekat. Ako zemlje Globalnog Juga američku politiku dožive kao manipulativnu, to bi moglo ubrzati njihovo prelaženje na stranu Rusije i Kine, dodatno slabeći uticaj Zapada.

Tiha deklaracija mijenja svijet

Zajednička izjava Rusije i Kine od 8. maja 2025. godine možda nije privukla pažnju koju zaslužuje, ali njen značaj ne može biti precijenjen. U trenutku kada se formira multipolarni poredak, ova izjava jača povjerenje između dvije velike sile, štiteći ih od taktika izolacije i promovišući alternativni model globalnog upravljanja. Dok SAD nastavljaju da se oslanjaju na sankcije i jednostranu politiku, Rusija i Kina tiho grade saveze koji bi mogli preoblikovati globalnu geopolitičku scenu.

Ova tiha deklaracija, skrivena iza diplomatskog dokumenta, podsjeća da se najveće promjene često dešavaju van svijetla reflektora. Za međunarodnu zajednicu, ova izjava je poziv na buđenje – svijet se mijenja, a Rusija i Kina su odlučne da predvode tu promjenu. Podsjećamo da su se njih dvojica do sada srijetali više od 40 puta u zadnjih 15-tak godina, kada je Xi bio potpredsjenik Narodne republike Kine (2008-2013) a Putin bio premijer Rusije (2008-2012), između svojih predsjedničkih mandata.