Piše: mr Dejan Abazović

Imajući određena iskustva sa dešavanjima (lomovima) na berzama tokom krize Covida, sa ličnom zaintereovanošću sam isčekivao da li se nešto slično može i sada desiti. Koliko je kolebljivost (volatilnost) berzi u vrijeme Covida bila izazvana medicinskim dešavanjima, toliko je bilo za očekivati da se ista ponovi zbog političkih dešavanja, prije svega onih koja su izazvana izborima za predsjednika u SAD.

S obzirom da je prvi talas (cunami), po mom skromnom mišljenju, prošao pokušaću da odgovorim na pitanja da li su padovi na berzama bili očekivani, da li je postojala strategija sigurnog profita (za insajdere) i ko je eventualno profitirao (uvijek neko profitira). Naravno, uz oslanjanje na provjerene podatke i razmatranje svih relevantnih tvrdnji, uključujući i one nepotvrđene.

Uvod

U aprilu 2025. godine, administracija Donalda Trumpa uvela je carine od 10% na sav uvoz, uz dodatne tarife za zemlje sa kojima SAD ima veliki trgovinski deficit, poput Kine gdje su carine dostigle 145% (o tome sam već pisao u par navrata). Ove mjere izazvale su burne reakcije na Njujorškoj berzi, gdje je recimo indeks S&P 500 doživio najveći jednodnevni pad od pandemije 2020. godine.

Tržišni šok i relativan oporavak

3. aprila 2025. godine, najava carina izazvala je pad S&P 500 za 4,84% i Nasdaq-a za 5,97%, brišući oko 2,4 milijarde dolara tržišne vrijednosti (The New York Times). Tehnološke kompanije poput Apple-a i Nvidia-e pretrpjele su značajne gubitke, dok su evropske i azijske berze takođe osjetile pritisak. Nekoliko dana kasnije, 8. aprila, Trump je objavio 90-dnevno odlaganje uvođenja carina za većinu zemalja, osim Kine, što je dovelo do skoka S&P 500 za 9,5% i Nasdaq-a za 12,16% (CNN Business). Ipak, kolebljivost je nastavljena, jer su investitori ostali zabrinuti zbog neizvjesnosti.

Evo sistematizovanih dešavanja u nedelju dana najvećih promjena na indeksu S&P500 i Nasdaq:
– 3. april 2025. godine, objavljene carine od 10% i recipročne tarife, S&P 500 – pad od 4,84%, Nasdaq – pad od 5,97%;
– 8. aprila 2025. godine, pauza carina za 90 dana, osim za Kinu, S&P 500 – skok od 9,5%, Nasdaq – skok od 12,16%;
– 11. april 2025. godine, izuzeća za poluprovodnike i elektroniku, blagi rast, Nasdaq – rast od 2,1%.

Da li su padovi bili predvidivi?

Trampova protekcionistička politika bila je poznata još iz vremena njegovog prvog mandata i glasno najavljivana kroz kampanju. Bez dileme, analitičari su očekivali određene trgovinske restrikcije. Međutim, obim carina, visina i njihova brza implementacija iznenadili su tržišta. Eksperti su upozoravali na ekonomske rizike, uključujući inflaciju i usporavanje globalnog rasta. OECD je predvidio pad američkog BDP-a na 2,2% u 2025. godini i 1,6% u 2026. godini, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio smanjenje BDP-a za 1% zbog univerzalnih carina (The New York Times). Ovi faktori doprinijeli su “panici” investitora, ali gotovo niko nije predvidio puni obim pada.

Sumnje u insajdersko trgovanje

Nakon Trumpove objave o “pauziranju” carina, pojavile su se optužbe za insajdersko trgovanje. Demokratski senatori, uključujući Elizabet Voren i Adama Šifa, zatražili su istragu o mogućem insajderskom trgovanju i manipulaciji tržištem (The Guardian). Trump je na platformi Truth Social objavio da je “odličan trenutak za kupovinu” nekoliko sati prije nego što je pauzirao carine, što je dovelo do značajnog porasta berzi (The Guardian). Ova objava izazvala je sumnje da su pojedinci sa “(pred)znanjem” mogli profitirati.

Pored toga, na platformi X pojavile su se tvrdnje da je Mark Zuckerberg, osnivač Meta-e, kupio akcije svoje kompanije na niskim nivoima i ostvario 300% profita, navodno koristeći insajderske informacije. Ove tvrdnje, međutim, nijesu potvrđene javnim podacima, jer zapisi pokazuju da je Zuckerberg u 2025. godini samo prodavao akcije Meta-e kroz planirane transakcije (The New York Times). Iako su takve spekulacije privukle pažnju, pravni stručnjaci napominju da je dokazivanje insajderskog trgovanja teško, posebno kada je riječ o visokoprofilnim figurama (PBS News).

Istorijski kontekst

Istorija poznaje primjere manipulacija na berzama tokom političkih i ekonomskih previranja. Najpoznatija je priča da je tokom Napoleonovih ratova Nathan Mayer Rothschild navodno profitirao širenjem glasina o britanskom porazu kod Vaterloa 1815. godine, kupujući obveznice po niskim cijenama prije nego što je stigla vijest o pobjedi. Slično, uoči terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, zapažen je neobičan obim prodajnih opcija na akcije avio-kompanija, što je izazvalo sumnje u insajdersko trgovanje. Tokom finansijske krize 2008. godine, hedž fondovi poput onog Džona Polsona zaradili su milijarde dolara klađenjem protiv tržišta nekretnina. Ovi primjeri pokazuju da “(pred)znanje” o dešavanjima može donijeti ogromne profite, ali dokazi o sličnim aktivnostima u 2025. godini ostaju ograničeni.

Ko je mogao profitirati?

Nekoliko grupa potencijalno je imalo koristi od tržišnih turbulencija izazvanih carinama:
1. Veliki investitori i hedž fondovi: Ovi subjekti obično raspolažu značajnim kapitalom, naprednim analitičkim alatima i brzim pristupom tržištima. To im omogućava da efikasno identifikuju i iskoriste prilike koje proizlaze iz tržišnih turbulencija. Cijene dionica kompanija koje su direktno pogođene carinama (pozitivno ili negativno) mogu značajno oscilirati. Ova kolebljivost stvara prilike za one koji žele brzo trgovati i iskoristiti promjene cijena.
2. Politički povezani pojedinci: Ovo se odnosi na osobe koje imaju bliske veze s političkim liderima ili donosiocima odluka, posebno u kontekstu trgovinske politike. Insajdersko trgovanje je ilegalna praksa trgovanja dionicama ili drugim vrijednosnim papirima na osnovu povjerljivih, nejavnih informacija. Tramp je često koristio Twitter (sada X) za objavljivanje informacija o trgovinskim pregovorima i odlukama, što je često izazivalo volatilnost na tržištima. Također, njegov bliski krug je uključivao ljude iz finansijske elite.
3. Konkurentske ekonomije: zemlje koje proizvode slične proizvode i takmiče se na globalnom tržištu smatraju se konkurentskim ekonomijama. Recimo, visoke carine čine kinesku robu skupljom na tim tržištima, što bi teoretski trebalo smanjiti njihovu konkurentnost i izvoz. Uprkos ovim carinama, kineska vlada je intervenisala koristeći alate monetarne politike kako bi podržala svoje domaće kompanije. Investitori su možda vidjeli prilike u kineskim kompanijama koje su bile podržane od strane države i koje su mogle bolje da se nose sa efektima carina ili čak iskoriste promjene u globalnim lancima snabdijevanja.

Ekonomski i politički motivi

Trumpova strategija carina može se posmatrati kao politički potez usmjeren na domaće stanovništvo, sa ciljem jačanja imidža snažnog vođe koji štiti američke radnike. Njegove objave na Truth Social-u, poput “Ovo je ekonomska revolucija i mi ćemo pobijediti“, podržavaju ovu retoriku (The New York Times). Međutim, ekonomske posledice su značajne. Carine bi mogle smanjiti zaradu kompanija koje su u S&P 500 za 2-3% i povećati troškove domaćinstava za prosječno 1.300 dolara godišnje (Tax Foundation). Rizik od recesije procijenjen je na 45%, dok se očekuje inflacija od 3% do kraja 2025. godine (Goldman Sachs).

Carine su takođe služile kao alat za pritisak na trgovinske partnere. Privremena izuzeća za proizvode poput poluprovodnika i 90-dnevna “pauza” za većinu zemalja ukazuju na taktiku pregovaranja, gdje se čeka reakcija drugih zemalja (UPS Supply Chain). Kina je uzvratila povećanjem carina na američke proizvode sa 84% na 125% od 12. aprila 2025. godine, dodatno komplikujući globalnu trgovinu.

Uticaj na industrije

Carine su posebno pogodile određene sektore:
– Luksuzne robe: Kompanije poput Hermesa najavile su povećanje cijena u SAD-u zbog dodatnih troškova (Yahoo Finance).
– Maloprodaja: Walmart je izvijestio o poteškoćama u predviđanju prihoda, ali je zadržao prognoze rasta od 3-4% za prvo tromjesečje (The New York Times).
– Tehnologija: Tehnološke kompanije poput Apple-a i Intel-a doživjele su pad akcija, ali su se djelimično oporavile nakon izuzeća za elektroniku (The New York Times).

Prognoza daljih kolebanja

Američke carine iz 2025. godine izazvale su značajnu tržišnu i ekonomsku nestabilnost, uz potencijalne profite za one koji su brzo reagovali na promjene. Sumnje u insajdersko trgovanje, uključujući nepotvrđene tvrdnje o pojedincima poput Mark Zuckerberg, ukazuju na zabrinutost javnosti o pravičnosti tržišta. Ipak, bez čvrstih dokaza, ove tvrdnje ostaju špekulativne. Dugoročni efekti carina zavisiće od trajanja trgovinskih tenzija i reakcija drugih zemalja.

Na bazi rečenog, da se zaključiti da su nagli i najveći skokovi i padovi za sada prošli. Svakako to će zavisiti od politike carina i trajanja trgovinskih tenzija i reakcija drugih zemalja. Ukoliko dođe do sklapanja trgovinskih ugovora, Amerike sa zemljama koje su trenutno obuhvaćene pregovorima kao i potpisivanja mirovnog sporazuma, za očekivati je dalje smirivanje volatilnosti i rast berzanskih indeksa. U suprotnom biće daljeg kolebanja sa negativnom tendencijom, posebno u slučaju eskalacije rata i širenja trgovinskog rata sa Kinom.

Elem, ako ste na tržištu berzi, valja pratiti dalja geopolitička i ekonomska globalna dešavanja! Srećno!