Piše: mr Dejan Abazović
Predgovor
Nedavno sam imao prilike pročitati sledeću informaciju: “Fluoride fiasco: Dental hero or hidden harm for moms & bubs?
– A new meta-analysis suggests that fluoride allegedly used to prevent cavities, may pose risks to pregnant women & infants, potentially affecting bone strength, thyroid function, & cognitive development.”
Guverner Jute Spencer J. Cox, republikanac, 27. marta t.g. je potpisao zakon kojim je država Juta postala prva u SAD koja je zabranila fluorid u javnim vodovodnim sistemima. Zakon zabranjuje bilo kojoj osobi ili vladinom entitetu da dodaje mineral u državni sistem vode, ali dozvoljava farmaceutima da pojedincima prepisuju suplemente fluora.
Zabrana fluorida u javnom vodovodu Jute i komentari ministra zdravlja i ljudskih službi Amerike, Roberta F. Kennedyja Jr. na ovu temu, dodatno su me podstakli da se malo “pozabavim” pitanjima bezbjedne upotrebom fluorida.
Podaci koji su mi putem interneta i društvenih mreža bili dostupni i odgovore koje sam dobio koristeći VI su najvećim dijelom vezani za Ameriku. Napominjem da sam za ovu oblast apsolutni laik, pa se tim prije ograđujem od mogućih netačnosti i nedorečenosti.
Bez obzira, mišljenja sam da je tema vrlo važna i interesantna (makar je meni bila), što je osnovni razlog da je ova analiza pred vama! Posebno iz razloga jer nijesam primijetio da je kod nas posebno tretirana. Možda griješim, nijesam siguran?!
Uvod
Fluorid se dugo smatrao ključnim saveznikom moderne stomatologije, zaslužnim za značajno smanjenje karijesa otkad je uveden u javne vodovode četrdesetih godina prošlog vijeka. Oko 75% Amerikanaca pije vodu sa fluoridom na preporučenom nivou od 0,7 miligrama po litru, a pasta za zube sa fluoridom prisutna je u gotovo svakom domu. Njegova uloga u jačanju zubne gleđi i sprječavanju karijesa dobro je utvrđena. Ipak, novija istraživanja, pojačana recentnim meta-analizama, pokrenula su žestoku debatu: da li fluorid, posebno kada ga unose trudnice i bebe, predstavlja rizik po snagu kostiju, funkciju štitne žlijezde i kognitivni razvoj? Ova analiza istražuje dokaze, vagajući prednosti fluorida naspram njegovih potencijalnih šteta kako bi se utvrdilo da li je i dalje heroj stomatologije ili skrivena prijetnja.
Argumenti za fluorid
Efikasnost fluorida u zdravlju zuba zasniva se na njegovoj sposobnosti da ojača zubnu gleđ kroz lokalnu primjenu. Kada su zubi izloženi fluoridu — bilo kroz pastu za zube, vodicu za ispiranje usta ili fluorisanu vodu — on se integriše u gleđ, čineći je otpornijom na kisjeline koje stvaraju bakterije. Fluorisanje vode u zajednicama, koje podržavaju Američka javna zdravstvena služba i Centri za kontrolu bolesti, povezano je sa smanjenjem karijesa za 25% kod djece i odraslih. Ova mjera javnog zdravlja posebno je važna za ugrožene zajednice, gdje je pristup stomatološkoj njezi ograničen, a karijes i dalje značajan problem. Američka stomatološka asocijacija (ADA) čvrsto brani fluorisanje, pozivajući se na decenije studija koje pokazuju njegovu sigurnost i efikasnost na trenutnim nivoima u SAD.
Pored lokalnih prednosti, ranije se smatralo da unijeti fluorid jača zube u razvoju kod djece. Iako se ovaj sistemski efekat sada smatra manje značajnim od lokalnog, široka primjena fluorisanja učinila ga je jeftinim i pravičnim alatom za unaprjeđenje oralnog zdravlja. Kritičari rizika fluorida često zanemaruju ovaj kontekst, jer karijes nesrazmjerno pogađa siromašnije zajednice koje možda nemaju alternative poput zubnih pečata ili redovnih pregleda.
Opasnosti za majke i bebe
Uprkos slavi u stomatologiji, sigurnost fluorida kada se unosi — posebno tokom trudnoće i ranog djetinjstva — dovedena je u pitanje. Nedavna meta-analiza, o kojoj se govori na platformama poput X-a, sugeriše da fluorid može predstavljati rizik za trudnice i njihove bebe, potencijalno utičući na snagu kostiju, funkciju štitne žlijezde i kognitivni razvoj. Ovi strahovi potiču iz studija sprovedenih u regijama sa višim nivoima fluorida od onih u SAD, poput djelova Kanade, Meksika i Kine, gdje prirodne podzemne vode ili industrijska izloženost mogu prelaziti 1,5 mg/L.
Kognitivni razvoj
Jedan od najuznemiravajućih tvrdnji je da izloženost fluoridu tokom trudnoće može oštetiti kognitivni razvoj. Studija iz Kanade, iz 2019. godine, pokazala je da porast od 1 mg/L fluorida u mokraći majke može biti povezan sa padom IQ-a za oko 4 poena kod dječaka do uzrasta od 3 do 4 godine, iako su efekti kod djevojčica bili manje jasni. Slične studije iz Meksika povezale su više nivoe fluorida (oko 8 mg/L u nekim slučajevima) sa neurobehavioralnim problemima kod djece do 12. godine. Ovi nalazi ukazuju na rizik koji zavisi od doze, gdje veća izloženost donosi veću štetu. Međutim, nivo fluorida u vodi u SAD je znatno niži, obično oko 0,7 mg/L, a pregled iz 2023. godine nije pronašao značajan uticaj na IQ kod izloženosti ispod 1,5 mg/L. Kritičari tvrde da ove studije sa visokim izloženostima nisu primjenjive na SAD i često ne uzimaju u obzir faktore poput ishrane majke, obrazovanja ili izloženosti drugim toksinima, poput olova.
Funkcija štitne žlijezde
Potencijal fluorida da remeti funkciju štitne žlijezde još je jedna briga, posebno tokom trudnoće kada fetus zavisi od majčinih hormona štitne žlijezde za razvoj mozga. Neke studije sugerišu da fluorid može ometati unos joda, što može dovesti do hipotireoze. Studija iz Kanade iz 2018. godine pokazala je da su trudnice u fluorisanim područjima imale nešto više stope disfunkcije štitne žlijezde, iako klinički značaj nije bio jasan. Studije na životinjama podržavaju ovu hipotezu, pokazujući promjene u štitnoj žlijezdi pri visokim dozama fluorida, ali podaci o ljudima na niskim dozama ostaju neuvjerljivi. S obzirom na ključnu ulogu štitne žlijezde u ranom razvoju, čak i suptilne smetnje mogle bi imati dugoročne posljedice, iako dokazi na nivoima izloženosti u SAD nisu dovoljni.
Snaga kostiju
Veza između fluorida i snage kostiju je složena. U malim dozama, fluorid može podsticati stvaranje kostiju, ali prekomjerni unos povezan je sa skeletnom fluorozo, stanjem obilježenim krhkim kostima i bolovima u zglobovima. Iako je skeletna fluoroza rijetka u SAD, neke studije na životinjama i ograničeni podaci o ljudima sugerišu da visoka izloženost fluoridu tokom trudnoće može uticati na razvoj kostiju fetusa. Zubna fluoroza — bijele mrlje ili pjegavost zuba — češći je i vidljiviji znak prekomjernog fluorida kod djece, ali njene implikacije na sistemsko zdravlje kostiju nisu jasne. Meta-analiza o kojoj je riječ izražava zabrinutost za gustinu kostiju kod beba, ali većina studija fokusira se na hroničnu izloženost visokim nivoima, a ne na kontrolisane doze prisutne u vodi u SAD.
Javno mišljenje i naučne praznine
Javno raspoloženje, kako se vidi u objavama koje dovode u pitanje sigurnost fluorida, pokazuje rastuću zabrinutost. Termini poput „fijasko“ odražavaju frustraciju sa regulatorima za koje kritičari tvrde da sporo reaguju na ove rizike. Društvene mreže pojačavaju ove brige, često prikazujući fluorid kao hemikaliju nametnutu zajednicama bez dovoljnog ispitivanja. Ipak, naučna zajednica ostaje podijeljena. ADA i druge zdravstvene institucije tvrde da su trenutni nivoi fluorisanja sigurni, pozivajući se na rigorozne preglede i nedostatak dosljednih dokaza za štetu na 0,7 mg/L. S druge strane, istraživači koji pozivaju na oprez ukazuju na metodološke izazove — mnoge studije su presječne, a ne longitudinalne, i teško izdvajaju efekte fluorida od drugih varijabli.
Debatu dodatno komplikuje šire pitanje: da li je sistemski fluorid neophodan? Pošto se glavna prednost fluorida sada smatra lokalnom, neki tvrde da fluorisanje vode — mjera dizajnirana za drugu eru — može biti zastarjela. Alternative poput fluoridnog laka ili ciljanih stomatoloških programa mogle bi pružiti prednosti bez rizika od unosa, posebno za osjetljive grupe poput trudnica i beba.
Pronalazak ravnoteže
Dakle, je li fluorid zaštitnik zuba ili skrivjena opasnost? Odgovor leži u nijansama. Na nivoima fluorisanja u SAD, rizici po kognitivni razvoj, funkciju štitne žlijezde i snagu kostiju izgledaju neizvjesno — mogući, ali ne dokazani. Više izloženosti, kao što se vidi u nekim međunarodnim studijama, zaista izazivaju zabrinutost, posebno za neurorazvoj. Za trudnice i bebe, oprez može biti opravdan. Korišćenje filtrirane vode za piće i kuvanje moglo bi smanjiti potencijalne rizike, dok pasta za zube sa fluoridom ostaje siguran i efikasan alat za sprječavanje karijesa.
Na kraju, debata o fluoridu naglašava potrebu za daljim istraživanjem i transparentnošću. Politike javnog zdravlja moraju se razvijati sa novim dokazima, a regulatori bi trebali odgovoriti na javne brige jasnoćom, a ne odbacivanjem. Za sada, fluorid zadržava svoju krunu kao heroj stomatologije, ali njegova sistemska upotreba zahtijeva pažljiviju provjeru kako bi se obezbijedilo da ne baca sjenku na zdravlje majki i njihovih beba.
DODATAK:
Razlika između fluorida i fluora je značajna, iako su oba povezana sa elementom fluorom.
Fluor (F):
- Je element sa atomskim brojem 9.
- U svom čistom obliku, to je vrlo reaktivan, otrovan, blijedožuti dvoatomni plin (F₂).
- Spada u grupu halogena.
- Izuzetno je elektroonegativan, što znači da snažno privlači elektrone i lako reaguje sa gotovo svim ostalim elementima.
- Zbog svoje visoke reaktivnosti, ne nalazi se u prirodi u svom elementarnom obliku, već samo u jedinjenjima.
- Opasan je i korozivan u svom elementarnom stanju.
Fluorid (F⁻):
- Je anjon fluora, što znači da je atom fluora dobio jedan dodatni elektron i ima negativan električni naboj (F⁻).
- Može biti i dio hemijskog jedinjenja u kojem je fluor vezan s drugim elementima (npr. natrijum fluorid – NaF, kalcijum fluorid – CaF₂).
- U jedinjenjima je stabilniji i manje reaktivan od elementarnog fluora.
- Prirodno se nalazi u tlu, vodi i nekim namjernicama u obliku različitih jedinjenja.
- Dodaje se vodi za piće i zubnim pastama radi prevencije karijesa jer jača zubnu gleđ. U tim koncentracijama je siguran i koristan.
Ukratko:
Fluor je element u svom reaktivnom gasovitom obliku, dok je fluorid jon fluora ili jedinjenje koje sadrži taj jon, a koji je znatno stabilniji i ima različita svojstva i primjene, uključujući korist za dentalno zdravlje.
