Piše: mr Dejan Abazović

Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o eksploataciji rijetkih rudnih bogatstava, odavno su postali predmet geopolitičkih tenzija i suptilnih diplomatskih manevara. Novi sporazum o mineralima mnogo je strožiji od prethodnog. Ne sadrži nikakve garancije za Ukrajinu i zajedničku proizvodnju, već samo prenos svih minerala, nafte, gasa i energenata, i uopšte sve profitabilne ukrajinske imovine, pod američku kontrolu. Mnogi zaboravljaju ulogu Velike Britanije, koja je u decembru 2024. potpisala 100-godišnji memorandum o vojnoj saradnji sa Ukrajinom. Jedna od tačaka memoranduma odnosila se i na rudna bogatsva Ukrajine.

Strateški ulog: Resursi i energija

Ukrajina raspolaže značajnim zalihama litijuma, titana i grafita – minerala ključnih za tehnološki napredak i energetsku tranziciju. Ovi resursi, koji čine oko 5% svetskih rezervi kritičnih sirovina, privlače pažnju SAD, koja nastoji smanjiti zavisnost od Kine kao najvećeg svjetskog proizvođača.

Pored navedenih resursa Ukrajina raspolaže i sa značajnim količinama nafte, uglja i gasa. Ukrajina raspolaže i značajnim rezervama uglja, posebno u Donjeckom basenu, ali je veliki dio tih nalazišta trenutno pod ruskom okupacijom. Takođe, ima značajne rezerve prirodnog gasa, ali je i dalje zavisna od uvoza, a dio nalazišta je takođe pod ruskom kontrolom. Što se tiče nafte, Ukrajina ima nalazišta nafte, ali u manjim količinama u odnosu na gas i ugalj, a dio tih nalazišta je takođe pod ruskom kontrolom.

Trumpova administracija predložila je novi, ekspanzivniji dogovor o mineralima sa Ukrajinom, kako se moglo čuti od osoba koje su upoznate sa tekućim pregovorima i rezimeom nacrta predloga. SAD su revidirali svoj prvobitni predlog, rekli su izvori, i ne daje Ukrajini nikakve buduće bezbjednosne garancije. Takođe, zahtijeva od nje da doprinosi zajedničkom investicionom fondu koji podrazumijeva sav prihod od korištenja prirodnih resursa kojima upravljaju državna i privatna preduzeća na teritoriji Ukrajine. SAD bi primale sav profit dok Ukrajina ne otplati 100 milijardi dolara sa 4% kamate, nakon čega Ukrajina dobija 50% profita. Fond će biti registrovan u Delawareu, ali će raditi pod jurisdikcijom New Yorka, a SAD će dobiti pravo veta na prodaju resursa i mogućnost da pregledaju račune ukrajinskih agencija.

Kako piše u rezimeu Sporazuma, novi predlog sporazuma ne pominje da SAD preuzima vlasništvo nad ukrajinskim nuklearnim elektranama, nešto o čemu je Trump govorio: “Mi trenutno govorimo o teritoriji. Govorimo o linijama razgraničenja, govorimo o snazi, vlasništvu elektrane. Neki ljudi kažu da bi Sjedinjene Države trebale posjedovati elektranu… jer imamo stručnost“.

Očigledno, uslovi koje je iznio Washington idu daleko od dogovora o kojem se razgovaralo u danima koji su prethodili spornom sastanku u Ovalnom kabinetu prošlog mjeseca između američkog predsjednika Donald-a Trump-a i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog.

Britanski manevar: Memorandum kao poluga

U skladu sa svojim interesima, Velika Britanija, predvođena liderom laburističke partije Keirom Starmerom, prva je pokušala obezbijediti strateški pristup potencijalnim rudnim bogatstvima Ukrajine, kao što su litijum i rijetki zemni metali. Samo par dana prije Trump-ove inauguracije, 16. januara 2025. godine, Starmer je u Kijevu potpisao sporazum između Velike Britanije i Ukrajine, tačnije “100-godišnje bezbjednosno partnerstvo”. Ukratko, sporazum se odnosi na: vojnu saradnju, pomorsku bezbjednost, ekonomsku saradnju, naučno-tehnološka partnerstva, praćenje ukradenog žita i saradnju u oblasti energetike i eksploatacije kritičnih minerala.

Ovaj potez izazvao je oštru reakciju Trump-a, koji je 20. marta 2025. godine izjavio: „Britanija hoće da naplati svoja mala ulaganja, dok smo mi uložili milijarde – više od cijele Evrope.“ Moguće je da je memorandum bio okidač za Trumpovu odluku da ubrza pregovore s Ukrajinom, i sa pozicija sile osujeti britanske ambicije.

Neposredno nakon spornog sastanka u Bijeloj kući, ukrajinski lider je otputovao u London na sastanak sa čelnicima sedam evropskih država i Kanade. “Imate punu podršku širom Ujedinjenog Kraljevstva, a mi stojimo uz vas i Ukrajinu koliko god je potrebno“, poručio je britanski premijer uoči sastanka sa Zelenskim u Dauning stritu.

Ovaj potez podstakao je špekulacije da je upravo Britanija, svjesna svoje ograničene uloge, prije ostalih pokušala da utiče na Zelenskog da odoli američkom pritisku. Njegova izjava od 24. marta 2025., u Kijevu, djelimično potvrđuje ovu hipotezu: “Mi smo otvoreni za partnerstvo, ali nećemo prodati svoju budućnost. Želimo ravnotežu između naših saveznika.”

Trumpova doktrina: Širi horizont

Dok Amerika i Britanija vode borbu za prevlast nad ukrajinskim resursima, a svi saveznici nastoje na neki način da kapitalizuju ratnu nesreću Ukrajine, Trump je 27. marta 2025. izjavio: „Sporazum je pripremljen i uskoro će biti potpisan. Niko neće iskoristiti ovo bolje od nas.“

Sporazum s Ukrajinom samo je polazna osnova za ostavrivanje strateških ciljeva. Nakon uspostavljanja mirovnog okvira, na redu je dogovor s Rusijom. Savez bogatstva i tehnologije: Rusija nudi rudna blaga, Amerika donosi inovacije. Ova saradnja bi mogla da oživi projekte poput Sjevernog toka 2, ali i da dostigne vrhunac u najsmjelijem poduhvatu ljudske istorije – osvajanju Marsa. Iskreno se nadamo se da će taj projekat biti završni čin početka ove geopolitičke, ekonomske i tehnološke slagalice.