https://eagleeyeexplore.com/sr/chinas-great-leap-to-g6/

Kina bi ključnu prednost u odnosu na SAD mogla da stekne osvajanjem tehnologija šeste generacije.

Pažnju svetske javnosti proteklih nedelja odvukle su carine koje administracija Donalda Trampa uvodi ostalim globalnim igračima, a pre svih NR Kini. Otuda je deo izveštaja o radu kineske vlade, koji je Svekineskom narodnom kongresu tokom „dva zasedanja“ podneo premijer Li Ćijang, a koji se odnosi na razvoj tehnologija šeste generacije, ostao potpuno nezapažen.

„Usmerićemo mehanizam za povećanje finansiranja industrija budućnosti i podržati industrije, kao što su bioproizvodnja, kvantna tehnologija, uobličena veštačka inteligencija i 6G tehnologija“, naveo je u izveštaju kineski premijer.

RAZVOJNO PRETICANJE SAD

Kineski list „Čajna dejli“ navodi da još uvek ne postoji univerzalno prihvaćena definicija ove tehnologije, ali da se očekuje da bi 6G mreže trebalo da imaju znatno nižu latenciju (period slanja zahteva serveru i obrade), uopšte uzevši većim brzinama i većim opsegom u odnosu na mreže 5G.

“Što je još važnije, 6G će biti u mogućnosti da podrži integraciju kosmičkih, vazdušnih, kopnenih i pomorskih komunikacionih tehnologija”, naveo je list „Čajna dejli“, uz napomenu da Kina namerava da komercijalizuje mreže 6G do 2030. godine. Nakon razvojnih iskoraka od „sedam milja“, koje je Kina preduzela i ostvarila u oblastima razvoja infrastrukture – naročito železnice, proizvodnje mašina, računara i računarske opreme, mobilnih telefona, telekomunikacija, kosmičkog programa i automobilske industrije, razvojno preticanje SAD u oblasti 6G tehnologija Kini bi moglo da donese vidljivu i opipljivu tehnološku prednost.

„ČAJNA TELEKOM“ ČINI PIONIRSKE KORAKE

Kineski mediji tim povodom izvestili su da je kompanija „Čajna telekom“ nedavno dobila nacionalni patent za razvoj ključne tehnologije integracije 6G satelitsko-kopnenih sistema, postavljajući, kako list navodi, tehnički temelj za izgradnju potpuno povezane mreže „kosmos – vazduh – zemlja – more“. Istraživanja tehničkih standarda počinju u junu.

“Kako bi promovisao integraciju satelitskih i kopnenih sistema, ‚Čajna telekom‘ predvodi nacionalni projekat ‚Tehnologija pristupa satelitske komunikacije 6G i umrežavanje’, predlažući pristup koji koristi tehnologiju kopnene mreže za podsticanje razvoja satelitskih komunikacija.

Vang Džićin, lider grupe IMT-2030 (6G), vladine platforme koja radi na promociji 6G tehnologija i međunarodnoj saradnji, izjavio je ovim povodom da će istraživanje tehničkih standarda za 6G u Kini početi u junu ove godine, a faza tehničkog istraživanja biće završena do 2027. godine. Prva verzija tehničkih specifikacija za standarde 6G tehnologije očekuje se da bude finalizovana do marta 2029. godine.

KINA VEĆ SADA U PREDNOSTI

Li Fučang, direktor Centra za istraživanje bežičnih tehnologija na Istraživačkom institutu „Čajna junikom“, tvrdi da se oko 70 odsto tehnologija, koje se koriste u 5G i 6G mrežama, preklapaju i u tom kontekstu predložio je integrisani pristup za unapređenje 5G i 6G tehnologija, zasnovan na potražnji koju predvode istraživanja i razvoj 6G.

Ven Ku, predsednik Kineskog udruženja za komunikacione standarde, primetio je da Evropska unija, SAD, Japan, Južna Koreja i druge zemlje i regioni rade na istraživanjima tehnologija šeste generacije, ali da Kina ima jedinstvene prednosti, jer je postigla značajan napredak u 5G infrastrukturi, što joj daje nespornu prednost u istraživanju 6G tehnologije. „Napredak u primeni 5G je kao izgradnja dobrog mosta i puta za 6G, a napori za promociju velike primene 5G postaviće čvrste temelje za razvoj 6G, koji je još uvek u ranoj fazi“, rekao je Ven.

PROBNA 6G MREŽA JE POSTAVLJENA

List „Čajna dejli“ preneo je da je tim kineskih telekomunikacionih inženjera jula prošle godine uspostavio prvi probni punkt mreže 6G na otvorenom koji integriše komunikaciju i veštačku inteligenciju. “Eksperimentalna mreža postigla je značajna poboljšanja u ključnim komunikacionim parametrima, uključujući kapacitet, pokrivenost i efikasnost”, izjavio je Džang Ping, akademik Kineske akademije inženjeringa i profesor na Pekinškom univerzitetu pošte i telekomunikacija.

“Čajna dejli“ napominje da pomenuta eksperimentalna mreža služi kao platforma za institucije koje sprovode teorijska istraživanja i početnu verifikaciju ključnih 6G tehnologija, ali i da efikasno smanjuje prag ulaska u 6G istraživanje, čineći ga, kako je navedeno, pristupačnijim za inovacije.

NIZ BEZBEDNOSNIH PITANJA

Nakon što je postalo jasno da je u oblasti 4G i 5G tehnologija Kina sustigla svoje globalne takmace, pre svih SAD, pre nekoliko godina počelo je da se govori o uvođenju tehnologija šeste generacije.

Prema navodima iz jedne studije Instituta za strategijske studije, koji je prisutan u Londonu, Vašingtonu, Singapuru, Bahreinu i Berlinu, dramatično povećanje kapaciteta i smanjenje latencije za prenos bežičnih podataka, koje obećava 6G, omogućiće kreiranje aplikacija na novim kvalitativnim nivoima, a ovi efekti odraziće se na uporedne nacionalne ekonomske performanse i vojne sposobnosti država.

Razvoj kineskih tehnologija šeste generacije stoga bi mogao da ključno utiče ne samo na tehnološku trku dolazeće sile sa SAD, već bi mogao da pokrene dodatni niz bezbednosnih pitanja, pored onih koje je na Zapadu pokrenula primena kineskih 5G tehnologija.

UTICAJ NA MEĐUNARODNU RAVNOTEŽU VOJNIH SPOSOBNOSTI

Institut za strategijske studije konstatuje da su zabrinutosti oko nacionalne bezbednosti povezane sa 5G mrežama fokusirane na potencijal špijunaže i sabotaže kroz prisustvo opreme, dok će mreže 6G direktno uticati na međunarodnu ravnotežu vojnih sposobnosti.

“Na primer, jedna od očekivanih vojnih upotreba 6G je brzo, pouzdano i sigurno prenošenje mnogo većih količina podataka između brzo pokretnih vojnih platformi, uključujući i u svemiru za rano upozoravanje na balističke rakete“, navedeno je u jednom od istraživanja pomenutog instituta.

“Do sada, Vašington nije prioritetizovao razvoj telekomunikacija nove generacije u onoj meri kao Peking, posebno u primeni 5G infrastrukture i usluga. Kao rezultat toga, dolazi do dugoročnog slabljenja američke industrije telekomunikacijske opreme. Istovremeno, SAD i dalje imaju snage u svojim inovacionim ekosistemima, i američke firme su dobro pozicionirane u ključnim omogućavajućim tehnologijama za telekomunikacije naredne generacije, kao što su softverske i poluprovodničke tehnologije”, navedeno je u istraživanju Instituta za strategijske studije.

RAZVOJ POD OKRILJEM DRŽAVE

“Kineski pristup tehnološkom razvoju vođen je državom i ona nastoji da usmeri sve resurse nacije pod direktnim uticajem vlade, kao i da manipuliše tržištima i globalnim standardima u svoju korist. Ovaj državni pristup pomogao je kineskim firmama i istraživačkim institucijama u velikoj meri. Od zanemarene uloge u globalnoj telekomunikacionoj industriji osamdesetih, Kina sada zauzima prednost u mnogim aspektima 5G bežičnih telekomunikacija, čime stvara snažnu osnovu za dalji napredak. Ovo se odražava u metrima za razvoj 6G, kao što su prijave patenata i implementacija relevantnih omogućavajućih ili prethodnih tehnologija”, konstatovano je u istraživanju Instituta za strategijske studije.

TEHNOLOŠKI MEĐAŠ U GEOPOLITIČKIM ODNOSIMA

Da li je kineska zavisnost od tehnološkog uvoza iz SAD prošlost?

Zemlje Zapada predvođene SAD računale su sve do prošle godine na kinesku zavisnost od uvoza zapadnih komponenti. Ta strategija SAD „načeta“ je probojem koji je načinio „Huavej“, ali i ostali kineski proizvođači, kao i razvojem kineske veštačke inteligencije. Ukoliko je istraživanje Instituta za strategijske studije od pre tri godine predviđalo da će se kineska „sposobnost razvoja 6G suočavati sa velikim ograničenjima zbog nastavka zavisnosti od stranih tehnoloških inputa i američkog cilja da cilja ove zavisnosti kroz izvoznu kontrolu, kao i druge mere”, to je danas slučaj u znatno manjoj meri.

Otuda kineski skok na 6G i značaj koji će 6G imati po pitanjima vojne bezbednosti zaista može da bude jedan od tehnoloških međaša u geopolitičkim odnosima 21. veka. Ipak jednu stvar je Institut za strategijske studije lako predvideo i to predviđanje važi do danas: konkurencija u oblasti 6G tehnologija između Kine i SAD sve više će zahvatati tržišta trećih zemalja, kako sve više zemalja bude gradilo infrastrukturu telekomunikacija naredne generacije – sa implikacijama na međunarodne tehnološke ekosisteme i globalnu ravnotežu tehnološke, a otuda i vojne moći.

BRZINA PRENOSA OD 100 GIGABITA U SEKUNDI

Da Kina u tom tehnološkom, ekonomskom i bezbednosnom dvoboju sa SAD nije bez šansi, pokazuje takođe nezapažena vest od 2. januara ove godine, koju je preneo list „Saut Čajna morning post“ iz Hongkonga, da je Kina postigla veliki proboj u oblasti komunikacije između satelita i tla posredstvom lasera, što bi moglo da otvori put za mreže 6G i druge primene, uključujući daljinsko istraživanje sa ultravisokom rezolucijom i tehnologiju satelitskog pozicioniranja nove generacije. Kinezi su, naime, saopštili da su njihovi istraživački timovi postigli brzinu prenosa slika od 100 gigabita u sekundi tokom testiranja.

„Ovaj uspeh – 10 puta brži od prethodnog rekorda – postignut je između zemlje (kamionske stanice) i jednog od 117 satelita koji trenutno čine „Đilin-1“ konstelaciju“, saopštila je kompanija „Čang Guang satelit“ koja je izvela ovaj eksperiment.

ISPRED STARLINKA ILONA MASKA

Prema rečima Vang Hanghanga, vodećeg istraživača u pomenutoj kineskoj kompaniji, ovaj razvoj već sada stavlja „Čang Guang satelit“ ispred „Starlinka“ Ilona Maska. „Maskov ‚Starlink‘ je otkrio svoj sistem laserske komunikacije između satelita, ali još nije implementirao komunikaciju između satelita i tla putem lasera. Mi mislimo da oni možda imaju tu tehnologiju, ali mi smo već započeli sa velikim implementacijama“, rekao je Vang.

„Planiramo da implementiramo ove jedinice za lasersku komunikaciju na sve satelite u ‚Đilin-1‘ (satelitskoj) konstelaciji kako bismo poboljšali njihovu efikasnost, sa ciljem povezivanja 300 satelita do 2027. godine“, naveo je Vang.

NAREDNI KINESKI KORACI

Ova informacija ide u prilog tome da je Kina zaista sustigla SAD u mnogim oblastima tehnološkog razvoja i da bi na planu razvoja mreža 6G tokom narednih godina zaista mogla da načini prodor i pretekne svog najvećeg globalnog izazivača.

Do tada, Kina će, prema pisanju tamošnjih medija, nastaviti paralelno da ubrzava istraživanje i razvoj inovacija u oblasti 6G tehnologija, uz unapređenje sopstvene 5G mobilne mrežu kako bi dostigla nivo 5G-A, sudeći barem prema novom planu za izgradnju podataka i infrastrukture koji je objavljen nedavno.

„Sprovođenje ovog plana može ubrzati izgradnju ‘digitalne Kine’, promovisati razvoj digitalne ekonomije i unaprediti modernizaciju i digitalizaciju nacionalnog sistema upravljanja“, rekao je za kineski list „Global tajms“ početkom ove godine Vang Peng, saradnik pekinške akademije društvenih nauka.

“Do 2029. godine, osnovna struktura kineske infrastrukture podataka biće uglavnom završena, sa sistemom za cirkulaciju i upotrebu podataka, ekosistemom za industrije povezane sa podacima, kao i mehanizmom za izgradnju i rad infrastrukture podataka, prema planu koji su zajednički objavili Nacionalna komisija za razvoj i reforme, Nacionalna uprava za podatke i Ministarstvo industrije i informacionih tehnologija”, naveo je početkom ove godine „Global tajms“.

KAMPANJA PROTIV KINESKIH PROIZVOĐAČA

Cilj plana je, navodi list, da definiše buduću viziju za razvoj infrastrukture podataka, da vodi napredak u izgradnji infrastrukture podataka, omogući cirkulaciju podataka, podstiče razvoj primene podataka i stvori jedinstveno nacionalno tržište podataka.

Svoj optimizam, Kina svakako crpi iz uspeha koji je postigla sa 5G tehnologijama. Telekomunikacioni uređaji pete generacije ugrađivani su ne samo u Kini, već i širom sveta, uključujući i same SAD koje su nakon toga počele da vode pravu kampanju protiv kineskih proizvođača, pod izgovorom da je ugrožen bezbednosni sistem SAD.

Razvoj kineskih tehnologija pete generacije postavio je dobar temelj za razvoj 6G tehnologija, uz neprekidno unapređenje onoga što Kinezi nazivaju 5G-A tehnologijom.

Tome u prilog svedoče i brojke. U Kini je lane, do kraja novembra, izgrađeno 4,19 miliona novih 5G baznih stanica. Mreža 5G primenjuje se u 74 od 97 glavnih kategorija nacionalne ekonomije. U zemlji postoji više od 15.000 projekata 5G+ industrijskog interneta, koji efikasno podstiče razvoj proizvodne industrije i predstavlja prag kineske 6G tehnologije.