Piše: mr Dejan Abazović

U poslednje vrijeme, mogućnost ponovnog aktiviranja Sjevernog toka 2, strateškog gasovoda koji povezuje Rusiju i Evropu, u kontekstu potencijalnih američkih investicija postaje sve aktuelnija. Bez dileme, ovo bi imalo dalekosežne implikacije, kako ekonomske, tako i geopolitičke, prije ostalih za Sjedinjene Američke Države (SAD), Rusija i Evropsku uniju (EU). Ovaj tekst razmatra eventualne posledice mogućeg aktiviranja ovog gasovoda. Prije ostalih pitanja energetske bezbjednosti, geopolitičkih odnosa i dugoročnih ekonomskih interesa, koji čine ovu temu jednom od najkompleksnijih u savremenoj međunarodnoj politici. Geopolitičke okolnosti su učinile ovaj projekat jednim od najkontroverznijih u savremenoj energetskoj politici.

Trumpovo priznanje i geopolitički kontekst

Interesantno je da se ova rasprava odvija u kontekstu nedavnih izjava bivšeg američkog predsednika Donalda Trump-a. U intervjuu sa Takerom Karlsonom, Trump je izjavio: “Ja sam naredio miniranje Severnog toka 1. To smo mi uradili. I to je bilo potpuno opravdano.” Ova izjava, iako nije zvanično potvrđena, izazvala je burne reakcije i dodatno zaoštrila raspravu o ulozi SAD u energetskoj bezbjednosti Evrope. Takođe, ova izjava jasno ukazuje na to da se energetska politika često koristi kao instrument za ostvarivanje geopolitičkih ciljeva.

Geopolitički kontekst Sjevernog toka 2 je od samog početka bio izuzetno složen. Mnogi su ga vidjeli kao sredstvo kojim Rusija nastoji da poveća svoj uticaj u Evropi, posebno u Njemačkoj. U vrijeme njegove realizacije, Projekat je izazvao zabrinutost među zemljama zapadne Evrope i SAD, koje su upozoravale na povećanu energetsku zavisnost Evrope od Rusije. Rat u Ukrajini dodatno je pojačao te zabrinutosti i doveo do velikih dilema u vezi sa njegovom budućnošću.

Struktura vlasništva kompanije Sjeverni tok 2

Severni tok 2 se proteže od ruske obale preko Baltičkog mora do Njemačke i sastoji se od dve linije za transport gasa ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Izgradnja ovog gasovoda je u potpunosti završena u septembru 2021. godine.

Kompanija Sjeverni tok 2 AG (Nord Stream 2 AG) je operater projekta gasovoda Sjeverni tok 2. Struktura vlasništva ove kompanije bila je predmet velikog interesovanja zbog geopolitičkih i ekonomskih implikacija projekta. Evo osnovnih informacija o strukturi vlasništva:
1. Gazprom – ruska državna energetska kompanija, glavni vlasnik i inicijator projekta, ima većinski udio u Sjevernom toku 2. Gazprom je bio glavni investitor i nosilac projekta, sa učešćem od 100% u početnoj fazi.
2. Evropski partneri – U ranijim fazama projekta, pet evropskih kompanija (englesko-holandski Shell, francuski Engie, austrijski OMV, njemački Wintershall Dea i Uniper) su učestvovale u finansiranju projekta, svaka sa učešćem od 10%. Nakon eskalacije geopolitičkih tenzija i uvođenja sankcija od strane SAD, ove kompanije su se povukle iz projekta, ostavljajući Gazprom kao jedinog vlasnikam, što je dovelo do privremenog obustavljanja izgradnje i funkcionisanja gasovoda.

Ove sankcije su bile dio šireg pokušaja SAD da smanji zavisnost Evrope od ruskog gasa i da ojača svoju poziciju kao glavnog dobavljača LNG-a (tečni prirodni gas) Evropi. Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, EU je dodatno smanjila svoju zavisnost od ruskog gasa.

Incident sa oštećenjem gasovoda i trenutni status

Eksplozije koje su oštetile obe cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2 u septembru 2022. godine, izazvale su mnogobrojne međunarodne kontroverze. Istrage o incidentu nikada nijesu završene, a različite strane iznose različite tvrdnje o odgovornostima. Trump-ova izjava samo je dodatno podigla tenzije vezano za taj incident.

Projekat Sjeverni tok 2 je trenutno obustavljen, a budućnost gasovoda je neizvjesna. Rasprave o mogućem ponovnom aktiviranju gasovoda i dalje su prisutne, posebno u kontekstu energetske krize u Evropi. Pojavljuju se i informacije da Danska agencija za energetiku, daje dozvole za radove na konzervaciji oštećenog gasovoda.

Ekonomski interesi i američko preuzimanje

Rusija je oduvijek bila ključni dobavljač prirodnog gasa za Evropu, a Sjeverni tok 2 predstavlja strateški energetski projekat koji je omogućio direktan i jeftiniji transport gasa. Međutim, nakon prekida njegovog rada i početka rata u Ukrajini, Evropa je smanjila svoju zavisnost od ruskog gasa, a SAD su postale glavni dobavljač tečnog prirodnog gasa (LNG), što im je obezbijedilo značajnu stratešku prednost u energetskoj politici. Aktivacija Sjevernog toka 2 uz američka ulaganja mogla bi dodatno povećati njihov energetski uticaj, i donijeti im potpunu kontrolu nad Evropskim gasom.

Štaviše, aktivacija Sjevernog toka 2 uz američka ulaganja bila bi prvorazredni geopolitički i strateški potez SAD-a, koji bi im omogućio potpunu kontrolu nad snabdijevanjem Evrope gasom. Ovakav korak ne bi samo promijenio energetsku kartu Evrope, već bi i dodatno ojačao američki uticaj na kontinent. Kako je istakao politički analitičar Džon Meršajmer: “Energetska infrastruktura ključan je instrument u geopolitici. Ona ne samo da obezbjeđuje resurse, već i stvara zavisnosti koje se mogu iskoristiti za politički pritisak.”

Maršalov plan i energetska politika

Da bi se razumjela dubina američkog uticaja na Evropu, potrebno je osvrnuti se na Maršalov plan, program ekonomske pomoći koji je SAD sproveo nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj plan omogućio je brzu obnovu Evrope, posebno Njemačke, ali je istovremeno postavio temelje za dugotrajnu dominaciju SAD-a u evropskoj politici i ekonomiji.

Maršalov plan nije bio samo ekonomski, već i geopolitički projekat, jer je omogućio SAD da učvrsti svoj uticaj u Evropi i spriječi širenje komunizma. Aktivacija Sjevernog toka 2 mogla bi biti savremeni ekvivalent tog plana, gde bi SAD kroz energetsku infrastrukturu dodatno učvrstile svoj uticaj. Kako je rekao bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer: “Energetska politika samo je nastavak geopolitike drugim sredstvima.”

EU u senci SAD-a i Rusije

Jedan od najzanimljivijih aspekata ove priče je izostanak EU-a iz pregovora o aktivaciji Severnog toka 2. Lideri EU insistiraju na učešću u ovim pregovorima, svjesni da bi ovakav sporazum mogao imati dalekosežne implikacije na energetsku politiku i suverenitet Evrope. Evropske zemlje, posebno Njemačka, nalaze se u složenoj situaciji, jer bi ovakav potez mogao značiti dodatno podređivanje američkim interesima. Doskorašnji Njemački kancelar Olaf Šolc je izjavio: “Evropa mora biti oprezna da ne postane pion u tuđoj igri. Naša energetska politika mora biti usmjerena na očuvanje suvereniteta i stabilnosti.”

Ponovna aktivacija Sjevernog toka 2 uz američka ulaganja predstavlja složenu geopolitičku igru koja uključuje ekonomske interese, strateške poteze i dugoročne političke implikacije. Dok bi Rusija i SAD mogli imati koristi od ovog projekta, Evropa bi se našla u situaciji dodatnog podređivanja američkim interesima i ruskim energentima. Ovo nije samo pitanje energetike, već i pitanje globalne moći i uticaja.

Vrijeme će pokazati koliko je ovaj energetski i geopolitički projekat realan i izvodljiv za SAD. U svakom slučaju, biće vrlo zanimljivo pratiti razvoj događaja i analizirati dešavanja. Kako je rekao Zbignjev Bžežinski: “Ko kontroliše energetske resurse, kontroliše svijet.”