Piše: mr Dejan Abazović

U svijetu vještačke inteligencije (AI), vodeći modeli se neprestano nadmeću za prevlast, dok se tržište i tehnologija ubrzano mijenjaju. OpenAI (GPT-4, GPT-3, o1, o3, o5), Google (Gemini, LaMDA, PaLM 2), xAI (Grok, Grok 2, Grok 3), Anthropic (Claude, Claude 2, Claude Instant), Deepseek (Deepseek LLM, Deepseek Coder) i Meta (Llama 2, Llama 3) samo su neka od imena koja oblikuju ovu dinamiku, a kraj 2024. i početak 2025. godine donose zanimljivu prekretnicu u ovoj trci. Evo uporedne analize trenutnog stanja vodećih AI modela (kompjuterski program – alat koji koristi vještačku inteligenciju da bi obavio određeni zadatak, a uči na osnovu velikog broja primjera), zasnovane na najnovijim dostupnim informacijama i stručnim mišljenjima.

OpenAI prvi u trci, prednost blijedi

OpenAI je dominirao AI scenom od ljeta 2022. do proljeća 2024. godine, uglavnom zahvaljujući agresivnom ulaganju u tradicionalni pristup proširenja i učenja (skaliranja treniranja) modela, poput “GPT-4”. U tom periodu, ova strategija im je za taj model donijela prednost od oko dvadesetak mjeseci, dok je OpenAI-jev napredak u modelima za rezonovanje (modelima koji su sposobni za logičko razmišljanje i rješavanje problema), poput “o1”, donio kratkotrajnu prednost od samo par mjeseci.

Međutim, konkurencija nije stajala mirno – Google i Anthropic su dostigli nivo GPT-4. Trenutno Deepseek, Google i xAI su na sličnom nivou kao OpenAI. Stručnjaci predviđaju da bi Google i xAI uskoro mogli značajno prestići OpenAI-jev model “o3” (zvanična finalna verzija još nije izašla) zahvaljujući naprednijim algoritmima i arhitekturama koje koriste, kao i kvalitetnijim i raznovrsnijim podacima na kojima su njihovi osnovni modeli obučeni. Ovo stavlja OpenAI pred hitnu potrebu za razvojem “GPT-5”, koji bi mogao poslužiti kao osnova za budući napredni model za rezonovanje, recimo “o5”. Sem Altman – CEO OpenAI-ja, priznao je da će njihova prednost u budućnosti biti manja, dok je Satya Nadella – CEO Microsofta, naglasio da se završava period u kojem su imali ogromnu prednost u sposobnostima modela.

OpenAI-jeva nova verzija

OpenAI je nedavno objavio da je pokrenuo GPT-4.5, dugo očekivani AI model kodnog naziva Orion. GPT-4.5 je najveći OpenAI-jev model do sada, obučen koristeći više računarske snage i podataka nego bilo koje od prethodnih izdanja kompanije.

GPT-4.5 je razvijen koristeći istu ključnu tehniku ​​– dramatično povećavajući količinu računarske snage i podataka tokom faze “pre-treninga” koja se zove učenje bez nadzora – koju je OpenAI koristio za razvoj GPT-4, GPT-3, GPT-2 i GPT-1.

U svakoj novoj verziji GPT modela prije GPT-4.5, povećanje veličine i snage modela dovelo je do velikih napredaka u različitim područjima, poput rješavanja matematičkih zadataka, pisanja tekstova i programiranja. OpenAI tvrdi da je GPT-4.5 postao još pametniji – ima “dublje razumijevanje svijeta” i čak “višu emocionalnu inteligenciju”. Međutim, čini se da se prednosti ovog povećanja veličine i snage polako smanjuju. Na nekim testovima, GPT-4.5 više nije najbolji – zaostaje za novijim AI modelima koje su razvile kineska kompanija DeepSeek, Anthropic i čak sam OpenAI.

Podaci kao ključ uspjeha

Dok OpenAI gubi na zamahu, xAI, Google i Meta sve više izbijaju u prvi plan, djelimično zahvaljujući pristupu jedinstvenim i vrijednim izvorima podataka. xAI, pod okriljem Ilona Maska, koristi podatke iz ekosistema poput platforme X (bivši Twitter) za informacije u stvarnom vremenu i interakcije korisnika, kao i Tesla Vision za podatke o percepciji svijeta iz stvarnog okruženja.

Google ima na raspolaganju ogromnu bazu podataka: sa YouTube-a za video i audio sadržaj, Google Search za informacije o namjerama korisnika, Google Books za digitaline knjige, i drugih servisa, što im omogućuje sveobuhvatno razumijevanje različitih oblika informacija. Ovi resursi postaju ključni za diferencijaciju u odnosu na konkurente poput Deepseek-a, OpenAI-ja i Anthropic-a.

Meta koristi podatke s platformi kao što su Facebook i Instagram, što im omogućuje pristup ogromnoj količini korisničkih podataka, interakcija i multimedijalnog sadržaja. Iako zaostaje u pogledu sposobnosti modela, Meta bi mogao postati ozbiljan igrač ukoliko uspije da ostvari konkurentnost. Njihova strategija ulaganja u podatke, a ne samo u sirovu računsku snagu, čini se sve smislenijom u ovom kontekstu.

Deepseek se fokusira na podatke iz otvorenog koda i akademskih izvora za razvoj svojih modela za kodiranje i jezičnih modela dok se Antrophic oslanja na raznolike izvore podataka, uključujući tekst, kod i druge oblike podataka, s naglaskom na sigurnost i etičnost u razvoju svojih modela.

Stručnjaci smatraju da modeli bez pristupa ovakvim jedinstvenim i vrijednim podacima brzo gube vrijednost, a destilacija (proces prenosa znanja na manje modele) samo dodatno ubrzava taj pad. Drugim riječima, posjedovanje jedinstvenih i vrijednih resursa (podataka) postaje sve važnije za uspjeh u AI industriji, jer omogućuje kompanijama da se razlikuju od konkurencije i razviju naprednija i konkurentnija AI rješenja.

Saradnja između Microsofta i OpenAI-ja

Saradnja između Microsofta i OpenAI-ja započela je 2019. godine s inicijalnim ulaganjem od 1 milijarde dolara, nakon čega su uslijedile dodatne investicije 2021. i 2023. godine, čime je ukupna vrijednost dostigla oko 13 milijardi dolara. Ova saradnja obuhvata pružanje AI superračunarskih resursa i istraživačke podrške putem Azure platforme, kao i integraciju OpenAI-jevih modela u Microsoftove proizvode, uključujući Bing, GitHub Copilot i Microsoft 365.

Nedavno je partnerstvo evoluiralo, omogućavajući OpenAI-ju pristup računarskim resursima i drugih provajdera, dok Microsoft zadržava ekskluzivna prava na OpenAI-jev API i intelektualno vlasništvo za integraciju u svoje proizvode. Ovaj sporazum važi do 2030. godine, osiguravajući kontinuitet saradnje i podršku za buduće AI inovacije.

Prethodno citirana izjava Satya Nadella vezano za xAI i Google, objašnjava Microsoftovu odluku da odustane od finansiranja treniranja OpenAI-jevih modela u vrijednosti od 160 milijardi dolara. Umjesto toga, Microsoft se sve više fokusira na pružanje infrastrukture za inferencu. Ukratko, Microsoft se koncentriše na to da obezbjedi moćne i pouzdane alate i resurse koji omogućavaju da AI modeli, nakon što su istrenirani, mogu biti efikasno korišteni u realnim situacijama i u realnom vremenu, što bi moglo biti ekonomski isplativije. Postoje i špekulacije da bi Microsoft u budućnosti mogao preći na korišćenje open-source modela kojeg koristi njihov asistent CoPilot, dodatno smanjujući zavisnost od OpenAI-ja.

Projekat Stargate

Projekat Stargejt je zajednički poduhvat najavljen u januaru 2025. godine, koji uključuje kompanije OpenAI, Oracle, SoftBank i MGX, sa ciljem izgradnje AI data centra vrijednog do 500 milijardi dolara u SAD-u. Najava je objavljena u Bijeloj kući, gdje ga je predsjednik Donald Tramp i opisao kao „najveći infrastrukturni projekat u istoriji vještačke inteligencije“, sa početnim ulaganjem od 100 milijardi dolara i planom za dodatnih 400 milijardi tokom sljedećih godina.

Cilj projekta je razvoj fizičke i virtuelne infrastrukture za obuku i operacije vještačke inteligencije, uključujući izgradnju 20 data centara širom zemlje, sa prvom fazom koja je već u toku u Teksasu. Očekuje se otvaranje oko 100.000 radnih mjesta, što naglašava ekonomski i strateški značaj projekta.

Međutim, projekat nije bez kontroverzi. Elon Musk, putem svoje platforme X (bivši Tviter), izjavio je da kompanije uključene u projekat možda nemaju dovoljno sredstava, ističući da SoftBank ima obezbijeđenih manje od 10 milijardi dolara. To je podstaklo javnu raspravu. Sem Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, odgovorio je na te kritike, tvrdeći da je Musk u zabludi.

Uloga Microsofta u projektu Stargejt

Microsoft je naveden kao tehnološki partner u projektu Stargejt, a ne kao glavni finansijski investitor. Prema zvaničnim izvorima, Microsoft nastavlja saradnju sa OpenAI, a Stargejt je komplementaran njihovim zajedničkim naporima. Međutim, fokus Microsofta je na sopstvenim investicijama, posebno na planu da uloži značajna sredstva u izgradnju AI data centara.

Važno je naglasiti da se iznos od 80 milijardi dolara odnosi na Microsoftove sopstvene investicije u AI infrastrukturu, a ne na direktno finansiranje projekta Stargejt. Ova suma je dio šire Microsoftove strategije za podršku AI tehnologijama, uključujući saradnju sa OpenAI preko Azure platforme.

Satja Nadela je u intervjuu za CNBC potvrdio Microsoftovu posvećenost razvoju AI infrastrukture, ali nije ulazio u detalje finansiranja Stargejta. Njegova izjava „Sve što znam je da sam spreman za svojih 80 milijardi“ odnosi se na Microsoftove sopstvene planove ulaganja, a ne na učešće u projektu Stargejt.

Budućnost: Manje Ferrarija, više Hondi

Analitičari predviđaju da će u budućnosti samo dvije do tri kompanije – vjerovatno Google, xAI i možda Meta – nastaviti da razvijaju najnaprednije modele, dok će se ostatak industrije preusmjeriti na manje, jeftinije centre za inferencu. Ovo bi značilo kraj ere u kojoj desetak kompanija ulaže ogromne svote u treniranje modela. Umjesto toga, fokus će biti na efikasnosti inferentnog računanja, koje zahtijeva jeftiniju energiju i manje zahtjevnu infrastrukturu – „više Hondi, manje Ferrarija“, kako je jedan stručnjak slikovito opisao.

Modeli za rezonovanje, koji su izuzetno zahtjevni u pogledu računske snage, dodatno naglašavaju važnost infrastrukture. U ovom scenariju, računska snaga postaje sinonim za inteligenciju, ali će njena distribucija biti drugačija: umjesto 50/50 podjele između treniranja i inferentnog računanja, očekuje se odnos 5/95.

Zaključak: Vrijeme će pokazati

Dok OpenAI blijedi pred konkurencijom, xAI i Google se pozicioniraju kao lideri, oslanjajući se na jedinstvene podatke i koriste naprednije algoritme. Deepseek i Anthropic ostaju u igri, ali bez diferencijacije tj. ekskluzivnih izvora podataka, teško će zadržati korak. Microsoft i Meta, svaki na svoj način, prilagođavaju strategije novoj realnosti, dok pitanje povratka ulaganja u superinteligentne modele ostaje nepoznanica. Prema nekim predviđanjima, pametni modeli s “prosječnom” AI inteligencijom, ali s pristupom jedinstvenim podacima, bit će sasvim dovoljni za većinu naših potreba.

U ovoj trci, prednost prvog poteza koju je OpenAI imao možda više neće biti dovoljna. Ako ChatGPT postane sinonim za AI, a razvojni model za rezonovanje nastavi da se oslanja na ogromnu veličinu, OpenAI bi mogao ostati relevantan. Međutim, kako stvari stoje, xAI i Google trenutno imaju karte u rukama – vrijeme će, kao i uvijek, pokazati ko će izaći kao pobjednik.

(Autor je ICT konsultant)