Piše: mr Dejan Abazović

„Ako ostanemo na putu na kojem smo sada – za manje od 10 godina, praktično sve što nam je važno u životu zavisic‌e od toga da li će to Kina da nam dozvoli ili ne. … Ako ne promijenimo kurs – živjec‌emo u svijetu u kome c‌e mnogo toga što je važno na dnevnoj bazi, od naše bezbjednosti do našeg zdravlja – zavisiti od toga da li nam Kinezi dozvoljavaju ili ne”, rekao je Marco Rubio, novi državni sekretar SAD.

Borba za tehnološku dominaciju

Rivalstvo između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine u oblasti PROIZVODNJE ČIPOVA i NANOTEHNOLOGIJE postalo je ključno pitanje globalne tehnologije i geopolitike. Ovaj sukob, koji se odvija kroz kontrole izvoza, investicije u istraživanje i razvoj, te pokušaje smanjenja zavisnosti od (ino)strane tehnologije, ima dalekosežne posledice po globalne lance snabdijevanja i tehnološku budućnost svijeta.

Holandija (ASML)

Čipovi se izrađuju u uslovima koji zahtijevaju gotovo apsolutnu čistoću i sa preciznošću koja može da ide do razmjere atoma. Proizvođači takve opreme su malobrojni, a posebno mesto pripada holandskoj kompaniji ASML Holding NV. Ona je jedini proizvođač mašina za „Ekstremnu ultraviolentnu litografiju“ (EUV), koje omogućavaju kompanijama TSMC (Tajvan), Samsung (Južna Koreja)i Intel (SAD) da prave manje, brže i energetski štedljivije čipove od konkurencije.

Interesantno je istaći, u postupku pretvaranja prečišćenog kvarcnog pijeska u čipove, litografija je samo jedan od stotinak tehnoloških koraka i funkcioniše na istim principima koji su korišćeni za izradu analognih fotografija. Suština je da se dejstvom svjetlosti izaziva reakcija na fotoosetljivom sloju, kojim je prevučen materijal od kojeg se pravi čip. Principi su isti, samo što ASML-ove mašine koriste spektar ultraviolentnih zraka koji se prirodno javljaju jedino u kosmosu, a ovdje ih izazivaju specijalni laseri. Kada je riječ o preciznosti, neko je upotrijebio poređenje da je ona jednaka kao kada biste strijelom odapetom sa Zemlje pogodili jabuku na Mjesecu. Jedna ovakva mašina košta oko 150 miliona dolara i potrebno je nekoliko najvećih teretnih aviona da se dopremi do kupca.

Holandska kompanija, ipak, i dalje najviše proizvodi mašine za „Duboku litografiju“ (DUV), namijenjene izradi nešto slabijih čipova prethodne generacije, jer njih pored tri vodeća, koriste i ostali proizvođači. ASML nije monopolista u ovom segmentu, ali pokriva više od dvije trećine tržišta, dok ostatak pripada uglavnom opremi koju proizvode Nikon i Canon. Činjenica da cjelokupno tržište specijalizovane litografske opreme čini samo nekoliko ponuđača i nekoliko desetina kupaca, a da su za EUV opremu Holanđani jedini ponuđač za samo tri kupca, razjašnjava zašto se ne ulažu u marketing i zašto šira javnost uglavnom i ne zna za njih.

Tajvan (TSMC)

Tajvan ima ključnu ulogu u globalnoj proizvodnji čipova, a TSMC je vodeća kompanija u tom sektoru. TSMC dominira proizvodnjom najnaprednijih čipova, snabdijevajući tehnološke divove poput Apple-a i Nvidia-je. Zbog svoje važnosti, Tajvan je postao žarište geopolitičkih napetosti, posebno između SAD-a i Kine. Kontrola nad TSMC-om je strateški cilj, s obzirom na važnost za globalnu tehnološku i ekonomsku stabilnost. Svaki poremećaj u proizvodnji TSMC-a utieče na globalne lance snabdijevanja, podstičući druge zemlje da razvijaju vlastite proizvodne kapacitete. TSMC konstantno ulaže u istraživanje i razvoj, postavljajući standarde u industriji.

Nanotehnologija kao širi okvir sukoba

Nanotehnologija je interdisciplinarna oblast nauke i tehnologije koja se bavi manipulacijom materijalima na nivou nanometara (jedan milijarditi dio metra). Na ovom nivou, materijali dobijaju nove osobine koje nisu prisutne u makroskopskom svijetu, poput većeg mehaničkog otpora, drugačijih električnih i optičkih karakteristika ili hemijske reaktivnosti.

Sukob između SAD-a i Kine prevazilazi proizvodnju čipova, šireći se generalno na polje nanotehnologije. Između ostalog nanotehnologija obuhvata razvoj revolucionarnih materijala poput grafena, ali i ključnih grana poput:
– nanoelektronike – razvoj tranzistora, memorija i drugih komponenti koje su manje, brže i energetski učinkovitije od postojećih;
– nanomaterijala – razvojem materijala s jedinstvenim svojstvima;
– nanofotonike – razvoj novih tehnika litografije, kao i za razvoj optičkih čipova koji mogu prenositi podatke brže i efikasnije od elektronskih čipova.
Takođe, ne smije se zanemariti vojna primjena nanotehnologije u razvoju naprednih senzora, materijala i oružja.

Kontrole izvoza i sankcije

SAD su uvele stroge kontrole izvoza kako bi ograničile kineski pristup naprednim tehnologijama za proizvodnju čipova. Jedan od ključnih poteza bio je blokada izvoza ASML-ovih EUV litografskih mašina u Kinu. Bez ovih mašina, Kina teško može konkurisati vodećim proizvođačima čipova poput TSMC-a i Samsung-a.

Pored toga, SAD su uvele sankcije protiv kineskih tehnoloških giganta poput Huawei-ja i SMIC-a, ograničavajući im pristup naprednim čipovima i opremi za proizvodnju. Kao odgovor na ove mjere, američki zvaničnici su istakli da je cilj očuvanje nacionalne bezbjednosti i tehnološke nadmoći. “Ne možemo dozvoliti da naša najnaprednija tehnološka dostignuća budu iskorišćena protiv nas” izjavio je nedavno visoki predstavnik američke administracije, naglašavajući da su ove mjere neophodne kako bi se spriječilo korišćenje američke tehnologije u vojne svrhe od strane Kine.

Kineski odgovor

Kina, svjesna svoje djelimične visokotehnološke zavisnosti, intenzivno ulaže u razvoj domaće proizvodnje čipova i nanotehnologije. Kineska vlada je uložila milijarde dolara u istraživanje i razvoj, s ciljem smanjenja zavisnosti od zapadnih dobavljača. SMIC, najveći kineski proizvođač čipova, već je počeo sa proizvodnjom 7nm čipova koristeći DUV litografiju, ali je važno naglasiti da je to postignuto uz određena ograničenja i da i dalje zaostaje za vodećim proizvođačima u pogledu efikasnosti i prinosa.

Pored toga, Kina radi na razvoju sopstvenih litografskih mašina kako bi zaobišla zavisnost od ASML-a. Ovi napori deo su šire strategije “dual-circulation”, koja teži povećanju sopstvenih potreba kroz razvoj domaćih tehnologija i podršku lokalnim kompanijama.

Kao što smo već pisali, jedna od ključnih prednosti Kine u ovom ratu oko čipova je njena dominacija u proizvodnji rijetkih zemaljskih elemenata (REE), koji su neophodni za proizvodnju čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda. Da podsjetimo, Kina kontroliše oko 80% globalne proizvodnje ovih elemenata, što joj daje značajnu moć u globalnoj trgovini. Važno je reći da postoje i drugi izvori tih elemenata, ali je Kina uspjela da snizi cijenu proizvodnje, što je jedan od razloga dominacije. Takođe, ova dominacija omogućava Kini da koristi REE kao političko oružje, što je posebno evidentno u trenucima geopolitičkih tenzija.

Uticaj na globalne lance snabdijevanja

“SAD rade s našim saveznicima i partnerima širom svijeta kako bi obezbijedili otporne i sigurne lance snabdijevanja poluprovodnicima. Globalna saradnja je ključna za rješavanje izazova koje predstavlja tehnološka konkurencija.” – Antony Blinken, bivši državni sekretar SAD-a.

Sukob između SAD i Kine ima značajan uticaj na globalne lance snabdijevanja. Fragmentacija tržišta prisiljava kompanije da biraju strane, što dovodi do stvaranja paralelnih tehnoloških ekosistema. Ovo je posebno izraženo u industriji čipova, gde su ograničenja u isporuci i kontrole izvoza pogoršale globalnu nestašicu čipova. Ova nestašica pogađa brojne industrije, uključujući automobilsku, elektronsku i telekomunikacionu.

Saveznici SAD i CHIPS Act

SAD ne djeluju same u ovom sukobu. Zemlje poput Japana i Holandije, ključne u proizvodnji opreme za čipove, sarađuju sa SAD kako bi ograničile kineski pristup naprednim tehnologijama.

Pored toga, SAD su uvele CHIPS Act, zakon kojim se pružaju subvencije domaćim kompanijama za proizvodnju čipova, s ciljem povratka proizvodnje čipova u SAD. Ova inicijativa dio je šire strategije za očuvanje tehnološke dominacije.

“Američke inovacije su pokretač globalnog tehnološkog napretka. Naša je dužnost da zaštitimo te inovacije od zlonamjernih aktera koji ih žele iskoristiti za vlastite ciljeve.” – Gina Raimondo, bivši ministar trgovine SAD-a.

Da zaključim, rat oko čipova između SAD i Kine više nije samo ekonomsko rivalstvo, već ključni element globalne geopolitike. Dok SAD nastoje da očuvaju svoju tehnološku nadmoć kroz kontrole izvoza i savezništva, Kina ulaže ogromne resurse kako bi zaadovoljila sopstvene potrebe u proizvodnji čipova i nanotehnologije. Borba za tehnološku nadmoć podstiče i trku u naoružanju, s obzirom na važnost čipova u vojnoj tehnologiji. Ishod ovog sukoba imaće dalekosežne posledice po globalnu ekonomiju, tehnološki razvoj i geopolitičku ravnotežu u narednim decenijama.

Razvoj tehnologije ima snažan uticaj na razvoj geopolitičke situacije. Upravo me to natjeralo da se zainteresujem za geopolitiku!

(Autor je ICT konsultant)